Šta je ekomanipulacija i kako je prepoznati

Ekomanipulacija (greenwashing) je s klimatskim promjenama sve učestalija. Šta je ekomanipulacija, kako je uočiti, kako izgleda, zašto je ona problem i kako je izbjeći?

Klimatske promjene su najveća opasnost po čovječanstvo te kompanije žele pokazati da i one razmišljaju o tom problemu. Zbog toga su brojni proizvodi označeni kao “prijateljski prema okolišu” (ecofriendly), “organski” (organic) ili “održivi” (sustainble).

Jeste pozitivno što kompanije nastoje biti što obazrivije prema okolišu, ali ponekad navedene oznake nisu istinite. Dešava se da ih proizvođači koriste kako bi sakrili probleme koje stvaraju. Nekima od njih je cilj navesti na zaključak da se kupuju proizvodi koji su “prijateljski prema okolišu”.

Šta je ekomanipulacija (greenwashing)

Ekomanipulacija je vrsta marketinga kojom se proizvod želi učiniti prihvatljivim i privlačnim onima koji brinu o okolišu. Kada kompanije štete okolišu, a istovremeno tvrde da brinu zbog klimatskih promjena, to se zove ekomanipulacijom.

U Međunarodnoj mreži za zaštitu prava potrošača nedavno su analizirali 500 web stranica te su za 40 posto njih utvrdili da sadržajem o prijateljskom odnosu prema okolišu ljude dovode u zabludu.

Ekomanipulacija je česta, ali kako je uočiti i kako ona izgleda

Različiti su oblici ekomanipulacije i nerijetko ju je teško identificirati. U nastavku pročitajte nekoliko primjera ove vrste manipulacije:

• Kompanija reklamira odjeću koja je napravljena od recikliranih materijala, iako je ostatak njenog proizvodnog procesa štetan po okoliš;
• Sastojci proizvoda se predstavljaju “prirodnim” ili “organskim”, a zapravo su samo neki od njih “prirodni” ili “organski” – ne svi;
• Proizvođači se promovišu kao neko ko plaća za zagađivanje ugljikom, a nisu spremni da naprave velike promjene da bi bili manje štetni po okoliš;
• Ambalažom u zelenoj boji i/ili ukrašenoj biljkama se poručuje da je proizvod manje štetan po okoliš nego što on u stvarnosti to jeste;
• Samo neki proizvodi mogu biti “prijateljski po okoliš”, ali ne svi.

Ponekad zaista može biti teško napraviti razliku između činjenica i neistinitih informacija kada je riječ o ekomanipulaciji. Ne postoji jednostavan način kako uspjeti u tome.

BBC je izdvojio jedan stvaran primjer. Lanac restorana brze hrane McDonalds je 2018. objavio da više neće koristiti plastične slamke za jednokratnu upotrebu, odnosno da će koristiti papirne slamke. Godinu kasnije je otkriveno da se nove slamke nisu mogle reciklirati.

Zašto je ekomanipulacija problem

Ekomanipulacijom se čini da osoba kupujući određeni proizvod misli da čini dobru stvar po okoliš, a u stvarnosti to nije tako. Kupovina proizvoda koji je bio stvar ekomanipulacije može biti štetnija po okoliš i više nego što se to javno zna.

Ova vrsta manipulacije ponekad može biti nenamjerna, a što je posljedica toga da kompanija sagleda jedan ili dio pozitivnih učinaka po okoliš, a da ne uoči one negativne. Namjerna manipulacija može uzrokovati i nepovjerenje u kompaniju. U konačnici, ovo može biti štetno po sve.

Na ovaj problem je ukazala i aktivistica za zaštitu okoliša Greta Thunberg. Tekstilnu industriju je izdvojila kao aktera ove manipulacije.

Kako izbjeći ekomanipulaciju

Ekomanipulaciju je moguće izbjeći na više načina. Jedan od njih jeste da se obrati pažnja na certifikate koji su istaknuti na proizvodu, a koji zapravo i govore o tome kakav je proizvod u stvarnosti.

Međutim, pojedine kompanije ne koriste etikete na kojima su obično istaknuti certifikati, a pod izgovorom da time manje štete okolišu, piše BBC.