Šta je obilježilo dosadašnje mandate, a šta očekuje novu Vladu FBiH

Nove vlasti u BiH čeka ogroman posao, a dugogodišnji nagomilani problemi naprosto vape da se nađu na vrhu liste prioriteta. Osim gorućih političkih pitanja od kojih zavisi ulazak zemlje u Evropsku uniju, pred vlastima je zadatak da osiguraju posao barem za dio od više od 560.000 nezaposlenih, a od kojih je njih oko 390.000 u Federaciji BiH. 

I dok su „krupna“ politička pitanja poput ulaska zemlje u NATO, vojne imovine, presude „Sejdić-Finci“ u domenu državnog nivoa vlasti, entitetske vlade morat će što prije pokrenuti reforme koje bi građanima konačno trebale donijeti život bolji od onog u protekle dvije decenije. 

Najviše se očekuje od Vlade FBiH, od koje zavisi krajnji učinak za dobrobit građana. Tu se prije svega misli na racionalizaciju javne potrošnje i rast ekonomije, koji se neće desiti bez strukturalnih reformi u oblasti tržišta rada. 

Prije svega rekonstrukcije kolektivnih ugovora, zakona o radu, zakona o državnoj službi, zatim reformi u oporezivanju rada, gdje bi prioritet trebalo biti umanjenje fiskalnih nameta koji su u potpunosti paralizirali rast i motiv za investiranje. 

Uprkos najavama zvaničnika da slijede „bolni rezovi“ i reforme, građani, poučeni iskustvima s prethodnim federalnim vladama, ne mogu se prisjetiti nekih pozitivnih pomaka. Naprotiv, svaka vlada, pokazale su to i brojne analize, bila je gora od one prethodne, a rad svake obilježile su krize i afere. 

Vlada Ahmeta Hadžipašića (od 14. februara 2003. do 30. marta 2007.)

„Energopetrol“

U vrijeme dok je na čelu Vlade FBiH bio rahmetli Ahmet Hadžipašić (SDA) najavljivano je da će biti ispunjeni zahtjevi nevladinih organizacija koje je uoči izbora 2002. godine potpisalo više od 500.000 građana. Ništa od toga nije ispunjeno. 

Hadžipašić: Set zakona o privatizaciji 

Tadašnja vlada (SDA, SBiH, HDZ) donijela je set zakona o privatizaciji koji je izazvao pravu krizu u njenom radu. Izmjene Zakona o privatizaciji su omogućile dokapitalizaciju  „Energopetrola“, a kasnije je utvrđeno da ugovor o prodaji te kompanije Ina-MOL-u sadrži brojne nezakonitosti na štetu Federacije BiH. Danas, skoro 10 godina nakon dokapitalizacije „Energopetrola“, na Općinskom sudu u Sarajevu vodi se sudski spor u ovom predmetu. Hadžipašićeva vlada ostat će upamćena i po tome što je čak pet ministara podnijelo ostavke. 

Vlada Nedžada Brankovića (od 30. marta 2007. do 25. juna 2009.) 

“Sve po zakonu” 

Bivši premijer FBiH Nedžad Branković (SDA) poznat je bh. javnosti po svojoj već antologijskoj izjavi – “sve po zakonu”! Čuvenu izjavu dao je kao odgovor na pitanje kako je otkupio stan za certifikate, koji je ranije Vlada Federacije BiH kupila za gotovinski novac, a onda ga dodijelila Brankoviću koji ga nakon toga otkupljuje za certifikate. Tako je stan koji je Vlada FBiH platila 264.000 KM Branković „po zakonu“ otkupio za certifikate u efektivnoj vrijednosti od 900 KM. Sud je, opet „po zakonu“, dosudio da je to sve bilo po zakonu i Branković je što se te afere tiče zvanično, odnosno sudski, čist.

Branković: Poznati rezultati 

Branković je na početku mandata obećavao program koji će biti fokusiran na prioritetne projekte čiji je cilj unapređenje privrede i fiskalnih reformi, izgradnja cesta i ispunjavanje obveza prema borcima. Rezultati njegove vlade u tom kontekstu  više su nego poznati.

Vlada Mustafe Mujezinovića (od 25. juna 2009. do 17. marta 2011.)

Protesti boraca 

Vlada Federacije na čelu s Mustafom Mujezinovićem (SDA), koji je na tu poziciju imenovan nakon ostavke Nedžada Brankovića, ostat će upamćena po socijalnim nemirima, otimanju od ugroženih kategorija društva, povećanju vlastitih plaća u kriznom vremenu i sveukupno lošem radu. 

Mujezinović je u vrijeme boračkih protesta ispred zgrade Vlade FBiH u aprilu 2010. godine pobjegao iz grada, a pojavio se tek u kasnim popodnevnom satima, nakon što su eskalirali sukobi pripadnika boračkih udruženja i policije. 

Mujezinović: Pobjegao iz grada 

Mujezinović je ostao upamćen i po tome što je u zvaničnu posjetu primio kontroverznog i lažnog iscjelitelja Mekija Torabija, koji je samo na ulaznicama naplaćivanim od bolesnog naroda zaradio više od 100.000 KM. Inače, Mujezinović je važio za premijera koji se “najmanje miješao u svoj posao“.

Vlada Nermina Nikšića (od 17. marta 2011. do 19. marta 2015.) 

Vlada s potjernica 

Centri civilnih inicijativa koji godinama analiziraju rad vlasti, Vladu FBiH premijera Nermina Nikšića (SDP) ocijenili su najlošijom u dva desetljeća dugoj historiji Federacije BiH. U prve dvije godine “platformaške” vlade (SDP, SDA, NSRzB, HSP) stopa rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) bila je svega 1,7 posto. Na masovnim demonstracijama u februaru prošle godine građani su na protestima tražili smjenu Nikšićeve vlade, ali su se ministri i premijer oglušili, isto kao i kada je Parlament FBiH u 2013. Vladi izglasao nepovjerenje. 

Nikšić: Na čelu najgore vlade 

Nikšićeva vlada ostat će upamćena i po tome što je više od trećine njenih ministara bilo ili u pritvoru ili čeka suđenje ili su pod istragama za različite vrste kriminala. Kraj mandata Vlade SDP-SDA obilježen je hapšenjem i pritvaranjem dva njena člana, dopremijera i ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića Lijanovića te ministra trgovine Milorada Bahilja.

Vlada Fadila Novalića (od 19. marta 2015.)

“Ekonomske reforme”

Fadil Novalić (SDA), do sada nije bio eksponiran kao političar. Dolazi iz sektora privrede i tvrdi da su prva tri prioriteta nove Vlade – ekonomske reforme, ekonomske reforme i ekonomske reforme. 

Vrijeme bi ubrzo trebalo pokazati šta će Novalić sa šest ministara iz SDA, isto toliko iz HDZ-a te četiri iz DF-a uspjeti uraditi u narednom periodu. U svijetu je praksa da se prvih 100 dana svakoj vladi da šansa da se pokaže.

Novalić: Novi premijer 

Novalić je u intervjuu za naš list izjavio kako nema drugog izlaza bez daljnjih zaduživanja te da se sa MMF-om mora napraviti dugoročniji aranžman. Najavio je mogućnost privatizacije dijela „BH Telecoma“ te, između ostalog, obećao da će “direktni porezi na plaću ići radikalno dolje”.

Autor: S. DEGIRMENDŽIĆ/Avaz