Šta je pokazala najnovija analiza: Muškarci u BiH i dalje zarađuju više od žena

Ovogodišnji rast prosječne plate od devet posto ohrabruje i ukazuje na određeni oporavak tržišta rada, ali ne rješava ključne strukturne izazove poput nedostatka radne snage i neusklađenosti ponude i potražnje.

Prema najnovijoj analizi Plata.ba, specijalizirane platforme za istraživanje plata koja u BiH posluje u okviru Alma Career grupacije, zajedno s vodećim portalom za traženje posla MojPosao.ba, prosječna plata u 2025. godini porasla je za devet posto. Ovi podaci, zasnovani na kontinuiranom prikupljanju informacija direktno od zaposlenih, otkrivaju u kojim sektorima je zabilježen najveći rast primanja i kako se plate mijenjaju po entitetima.

Sa prosječnom neto platom koja je u periodu januar – novembar 2025. porasla na 1.772,11 KM sa 1.632,51 KM godinu ranije, izdvajaju se sektori s najintenzivnijim rastom primanja: komercijalni, finansijski i uslužni.

Analiza petnaest djelatnosti s najvećim rastom prosječnih neto plata pokazuje šaroliku sliku tržišta rada. Najviša povećanja zabilježena su u oglašavanju i istraživanju tržišta, rudarstvu i vađenju ruda, finansijskom savjetovanju i posredovanju finansijskih usluga.

Stabilan rast plata prisutan je i u sektorima maloprodaje, tekstila, prehrambene industrije, proizvodnje i logistike. Ovi podaci potvrđuju da se rast nije koncentrisao samo u visoko složenim zanimanjima nego i u tradicionalnim granama ekonomije s velikom zaposlenosti.

U Federaciji BiH, najveći rast plata ostvaren je u finansijskim uslugama 22,12%, trgovini na malo 20,68%, tekstilnoj industriji 17,91%, hotelijerstvu 17%, ugostiteljstvu 16%, ostaloj proizvodnji 13,62, prehrambenoj proizvodnji 12,83%, ostaloj proizvodnji 13,62, osiguranju 12,63%, nevladine organizacije 12,39%, te veleprodaji 12,32%.

U Republici Srpskoj, najznačajniji rast bilježe telekomunikacije 37,18%, metaloprerađivačka industrija 29,48%, hemijska i farmaceutska proizvodnja 20,92%, logistika 18,43%, maloprodaja 15,24%, prehrambena industrija 14,75%, ostala proizvodnja 11,10%, veleprodaja 7,97, IT sektor 6,19%, te građevinska industrija 4,71%.

Ovi podaci govore da oba entiteta bilježe pozitivne trendove, ali u sektorima koji odgovaraju njihovoj strukturi privrede.

Kada je riječ o platama žena i muškaraca, žene su u 2025. zabilježile rast prosječne plate od 10 posto, dok je kod muškaraca rast iznosio 7,64 posto. Ipak, uprkos bržem rastu, muškarci i dalje u prosjeku zarađuju 13,48 posto više od žena.

Povećanje minimalne neto plate u FBiH na 1.000 KM imalo je snažan utjecaj na ukupno kretanje plata u 2025. godini, posebno u sektorima s velikim udjelom niže plaćenih radnika – maloprodaji, proizvodnji, uslugama i ugostiteljstvu. Ova promjena nije samo podigla najniže plate već i dovela i do korekcija viših platnih razreda unutar kompanija.

U RS-u je primijenjen drugačiji model: diferencirana minimalna plata prema stručnoj spremi. Ovaj pristup pruža jaču zaštitu kvalifikovanijim radnicima, ali nema jednako snažan efekat na ukupni prosjek plata kao što je to slučaj u FBiH.

Rast prosječne plate od devet posto svakako je pozitivan signal, ali ga treba posmatrati u odnosu na inflaciju, posebno rast cijena hrane, stanovanja i usluga, koji je umanjio realni efekat povećanja, navode iz portala Mojposa.ba. Povećanje minimalne plate u FBiH donijelo je značajno poboljšanje za najniže plaćene radnike, dok je diferencirani model u RS-u donio umjereniji efekat i ograničen domet.

Ipak, rast plata u oba entiteta doprinio je boljoj motivaciji zaposlenih, većoj konkurentnosti poslodavaca i smanjenju odliva radne snage, posebno u sektorima s hroničnim nedostatkom kadra.

Ovogodišnji rast plata ohrabruje i ukazuje na određeni oporavak tržišta rada, ali ne rješava ključne strukturne izazove poput nedostatka radne snage, regionalnih razlika i neusklađenosti ponude i potražnje. Stvarno povećanje životnog standarda biće moguće tek uz stabilnu ekonomsku politiku i snažnija ulaganja u kompetencije, inovacije i zadržavanje talenta.