Šta je uloga ombudsmena u BiH: Njihova preporuka se može, ali i ne mora poslušati

Jedna od važnih institucija u Bosni i Hercegovini je Institucija ombudsmena koja je zadužena za reagovanje u slučaju povrede ljudskih prava. Međutim, u praksi njihove reakcije često ne dobijaju na značaju onoliko koliko bi trebalo.

Institucija Ombudsmena BiH počela je s radom u našoj zemlji 1996. godine, a na osnovu Aneksa IV i VI Opšteg sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini od 14. decembra 1995. godine. Trenutno institucija Ombudsmena u BiH funkcioniše na osnovu Ustava BiH i Zakona o ombudsmenu kojim su zagarantovani nezavisnost i okvir infrastrukture za zaštitu i promovisanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prvi Zakon o ombudsmenu donesen je 2000. godine. Novi Zakon je donesen 2002. godine a zatim dopunjavan i mijenjan 2004. i 2006. godine.

Važna je činjenica da još 2004. godine Venecijanska komisija Savjeta Evrope izdala je preporuku da se broj ombudsmena mora postepeno smanjivati, prvo sa devet na tri, a zatim sa tri na jednog.

“Načelo multietničnosti institucija bit će očuvano kroz imenovanje zamjenika ombudsmena sa mogućnošću njihovog rotiranja na poziciju ombudsmena”, stoji u preporuci Venecijanske komisije.

Čime se bave ombudsmeni u BiH?

Institucija ombudsmena u BiH ima ovlaštenje da istraži i utvrdi povredu ljudskih prava i, ukoliko utvrdi istu, može izdati preporuku nadležnom organu da poduzmu mjere kako bi se ispravile povrede ljudskih prava. A nadležni organi imaju pravo da postupe u skladu sa preporukom ili da je odbiju. Ombudsmen također može da savjetuje građane kako da iskoriste najpogodnija pravna sredstva ili ih upućuje na odgovarajuće institucije.

Tokom 2022. godine Institucija je zaprimila ukupno 2.850 žalbi. U navedenom periodu, Instituciji se obratilo ukupno 9.315 građana. Najveći broj žalbi odnosi se na povrede građanskih i političkih prava, zatim slijede žalbe koje se odnose na kršenje prava u pravosuđu i upravi, potom ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, kršenja prava djece, sve oblike diskriminacije, povrede prava lica lišenih slobode, povrede prava osoba s invaliditetom i na kraju, povrede prava nacionalnih i vjerskih manjina.

U izvještajnom periodu ombudsmeni su izdali 359 preporuka u 428 predmeta. Stepen realizacije preporuka ombudsmeni prezentuju u svojim godišnjim izveštajima koji je još uvijek u toku izrade.

Trenutno u Bosni i Hercegovini rade tri ombudsmena koji su izabrani odlukom Parlamentarne skupštine BiH na period od 6 godina, a stupili su dužnost u septembru 2022. godine.

Finansiranje i djelovanje

U 2022. godini budžet Institucije ombudsmena iznosio 2.779.000 KM iz kojeg se finansiraju plate uposlenika institucije i sve aktivnosti sprovođene u protekloj godini. Trenutno institucija broji 63 uposlene osobe, a za plate je bilo predviđeno 2.146.000 KM , to jeste 77 posto od cjelokupnog budžeta. Za putne troškove je bilo predviđeno 75.000 KM.

Da napomenemo, u proteklih godinu dana Institucija ombudsmena je izdala 359 preporuka koje mogu, ali i ne moraju biti uvažene od strane nadležnih organa. Ombudsmeni ne mogu mijenjati ili poništavati odluke i ne mogu vršiti pritisak na organe vlasti.

Screenshot: Službeni glasnik BiH

Postavlja se pitanje koji je značaj preporuka ombudsmena? U teoriji, preporuka ombudsmena bi trebala biti važno “upozoravajuće zvonce” organu koji je istu dobio koji upozorava kako organ vlasti, tako i javnost o uočenim nepravilnostima. Međutim, zbog neaktivnosti i nedovoljnog uključenja javnosti, preporuka je postala formalnost koja se može potpuno zanemariti.

O tome koliko je Institucija ombudsmena aktivna i uključena u aktuelne događaje vezane za narušavanje prava možemo pogledati na slučaju Dženana Memića.

“Institucija Ombudmsnena je dana 24.05.2018. godine uputila akt Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo i Kantonalnom sudu u Sarajevu i pozvala da dostave informacije o svim mjerama I radnjama koje su se poduzele u konkretnom predmetu. 05.06.2018. godine dostavljeno je izjašnjenje Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. Obzirom da je prema medijskim saznanjima, u navedenom predmetu donesena prvostepena odluka Kantonalnog suda u Sarajevu, Ombudsmeni zaključuju da nema osnova za daljim postupanjem, zbog čega se predmet zatvara”, rečeno je za Klix.ba iz Institucije Ombudsmena.

Dakle, “iz medijskih saznanja” otkrilo se veliko interesovanje javnosti za ovaj slučaj nakon čega se “prema medijskim saznanjima” u navedenom predmetu je donesena prvostepena odluka nakon čega je predmet zatvoren.

Pitanje je zašto iz medijskih saznanja Institucija Ombudsmena nije uočila da je slučaj preuzelo državno tužilaštvo i krajem 2022. godine donesena je prvostepena oslobađajuća presuda Zijadu Mutapu, njegovoj kćerki Alisi Ramić, pripadnicima MUP-a KS Hasanu Dupovcu i Josipu Bariću te recepcioneru ilidžanskog hotela “Crystal” Muameru Ožegoviću kojom su oslobođeni optužbe da su kao organizovana kriminalna grupa prikrivali dokaze o uzrocima smrti Memića 8. februara 2016. godine.

Institucija koja bi trebala imati znatno aktivniju ulogu u društvu i čije odluke bi trebale imati znatno veći odjek u javnosti, pretvorila se u pasivnog posmatrača koji nema nikakvog utjecaja na dešavanja oko sebe.

Da li institucija ombudsmena zaista ne može imati veću utjecaj?

Pozitivan primjer rada ombudsmena možemo vidjeti u susjedoj zemlji. Srbijanski ombudsmen Saša Janković postao je poznat javnosti zbog svog djelovanja na poziciji ombudsmena. Dao je ostavku 2017. godine kako bi se kandidovao na predsjedničke izbore i zahvaljujući svom utjecaju u društvu, osvojio je drugo mjesto.

Glavni problem bh. ombudsmena jeste da institucija koja bi trebala imati znatno aktivniju ulogu u društvu i čije odluke bi trebale imati znatno veći odjek u javnosti, pretvorila se u pasivnog posmatrača koji nema nikakvog utjecaja na dešavanja oko sebe.

Klix.ba