Šta je večeras uradio Vladimir Putin?

Ruski predsjednik Vladmir će priznati proruske pobunjeničke teritorije kao nezavisne republike, potvrdio je Kremlj. 

Kako se navodi u saopćenju Kremlja, Putin je obavijestio lidere Francuske i Njemačke da namjerava potpisati odluku kojom će Donjeck i Luhansk priznati kao nezavisne države.

Evo što još stoji u saoćenju o telefonskim razgovorima s Macronom i Scholzom, u kojima ih je obavijestio da će potpisati odluku o priznanju separatističkih republika u istočnoukrajinskoj regiji Donbas.

“Vladimir Putin informirao je predsjednika Francuske i kancelara Njemačke o rezultatima sjednice Vijeća za sigurnost Ruske federacije. Na sjednici se razmatrala trenutna situacija u Donbasu u kontekstu zahtjeva Dume za priznanjem Narodne republike Donjeck i Narodne republuke Luhansk. Danas su vodstva DNR-a i LNR-a da se u vezi s vojnom agresijom ukrajinskih vlasti i operacijom granatiranja, koje je dovelo do patnji civilne populacije, apelirala da ih se prizna kao suverene”, stoji u saopćenju Kremlja.

Čelnici dvaju proruskih teritorija, Luganske i Donjecke Narodne Republike, tvrde da Ukrajinci planiraju veliku vojnu ofenzivu na tom području. U petak su organizirali masovne evakuacije civila u Rusiju i prozvali opću mobilizaciju. No, ukrajinske vlasti su u više navrata porekle ove navode.

Tražili su da ih Putin prizna kao samostalne države, a to je zatraženo i kroz ruski parlament Dumu. 

Pozadina sukoba u regijama koje Putin priznaje kao samostalne države

Rat u Ukrajini traje skoro osam godina. U ovom nominalno građanskom ratu ruski separatisti, koji su zauzeli dio pokrajine Donbas na istoku Ukrajine i proglasili paradržave Donjeck i Luhansk, ni u jednom trenutku nisu ostali bez modernog ruskog naoružanja. Uprkos ruskim poricanjima, brojni dokazi s terena ukazuju na to da ih ruska vojska aktivno podupire.

Ukrajinska vojska nije pokušala osloboditi taj teritorij u tih osam godina, ili barem nakon sklapanja sporazuma u Minsku 2014. i 2015.

SAD i druge zapadne zemlje već su više puta u posljednjih mjesec dana upozorili da Rusija u području koje drže pobunjenici planira ili isprovocirati incident ili ga sama inscenirati kako bi opravdala napad. 

Kijev je optužio ruske separatiste za oružane napade, uključujući granatiranje vrtića i škole, dok su separatisti optužilvaliu ukrajinske snage da su otvorile vatru na njihov teritorij. Ukrajinske snage tvrde da se suzdržavaju od odgovora na rusko granatiranje upravo da ne bi “isprovocirali” protunapad ruskih snaga, na što Moskva, po svemu sudeći, računa. 

Separatisti su proveli i evakuacije civila koji su premiješteni u Rusiju. 

Zapadni čelnici u više navrata su govorili isticali kako su zabinuti da Rusija situaciju u Donjecku i Luhansku pokušava iskoristiti kao izgovor za oružani napad na Ukrajinu, piše Index.

Moderna istorija Donbasa

Donjeck i Luhansk su dio veće regije Dombas. 

Kada su 2014. pobunjenici koje podržava Rusija zauzeli vladine zgrade u gradovima diljem istočne Ukrajine, došlo je do izbijanja sukoba, nakon čega su dvije oblasti u regiji Donbas ostale u rukama separatista. Rusija je tada i anektirala Krim, što je izazvalo međunarodnu kritiku.

Područja u Donbasu pod kontrolom separatista postala su poznata kao Luganska Narodna Republika (LPR) i Donjecka Narodna Republika (DPR). Ukrajinska vlada tvrdi da su te dvije regije zapravo pod ruskom okupacijom. Samoproglašene republike ne priznaje nijedna vlada, uključujući Rusiju, a ukrajinske vlasti odbijaju izravno razgovarati s bilo kojom od njih.

Sporazum iz Minska iz 2015. rezultirao je klimavim dogovorom o prekidu vatre, a sukob je prerastao u statični rat duž linije koja razdvaja ukrajinsku vladu i područja pod kontrolom separatista. Sporazumi iz Minska zabranjuju naoružanje u blizini te linije.

U sukobima u regiji Donbas je u tome periodu poginulo više od 14.000 ljudi, a Ukrajina navodi da je 1.5 miliona stanovnika bilo prisiljeno napustiti svoje domove, pri čemu je većina ostala u područjima Donbasa koja su i dalje pod kontrolom Ukrajine.

Kao što je to bilo i 2014., regija Donbas je sada središte sukoba Istoka i Zapada – između Putinove težnje da ponovno uspostavi kontrolu i težnje Ukrajinaca da se pridruže grupi evropskih demokracija, piše Index.