Šta kažu stručnjaci o morbilima: Zdravstvo na ovim prostorima posustalo u pojedinim segmentima očuvanja zdravlja stanovništva

Posljednjih dana javnost je ponovo zainteresirana za problem epidemije morbila (male boginje) u Kantonu Sarajevo. 

Podsjećamo, od petka je samo u Sarajevu hospitalizirano 19 osoba zbog morbila, a broj zaraženih konstantno raste.

Prim. dr. Fedžat Jonuzi, pedijatar, subspecijalista kardiolog intenzivne medicine je za “Avaz” kazao da je zdravstvo na ovim prostorima posustalo i izgubilo bitku u pojedinim segmentima očuvanja zdravlja stanovništva naročito za bolesti za koje postoji zaštita u obliku aktivne imunizacije tj. davanjem već postojećih vakcina.

– Mišljenja sam da su u prvom redu zanemareni postulati zdravstveno-prosvjetnog, a time i preventivnog rada na sprečavanju i izbijanju epidemija bolesti za koje postoji vakcina. Time je otvoren dosta širok prostor za manipulativna djelovanja izvan oficijelne medicinske struke narušavajući kod roditelja raspoloženje za vakcinisanje djeteta – navodi Jonuzi.

Dao je kratak pregled i pojasnio šta su morbile, ko ih izaziva, koja je terapija te, konačno, koja je prevencija za pojavu ovog oboljenja, za koje postoji vakcina.

– Male boginje (morbili, dječije ospice, krzamak) su akutna, veoma zarazna osipna bolest izazvana virusom morbila. Bolest se ispoljava makulopapuloznim osipom koji izbija u više navrata, praćen visokom temperaturom. Svoju patogenost virus ispoljava samo prema čovjeku, a prenosi se kao kapljična infekcija s bolesnog čovjeka u toku prodromalnog stadija i nekoliko dana nakon izbijanja osipa. Virus je slabo otporan prema spoljnoj sredini i ostaje 1-2 sata u zraku okoline bolesnika. Važno je napomenuti da kliconoštvo ne postoji. S obzirom na to da ne postoji prirodni imunitet protiv ove bolesti, 70-ih godina prošlog stoljeća počelo je davanje vakcina u cilju podizanja općeg, kolektivnog imuniteta protiv morbila.

Moram napomenuti da je do 90-ih godina prošlog stoljeća stvoren solidan kolektivni imunitet protiv skoro svih zaraznih oboljenja dječijeg uzrasta za koje je postojala vakcina, s uspjehom vakcinacije od 95 posto i revakcinacije 99 posto, što je napokon iskorijenilo neke od zaraznih oboljenja (difterija), a druge smanjila na razini sporadičnog javljanja – naglašava Jonuzi.

Ističe da klinička slika morbila može imati više različitih kliničkih oblika.

– U prvim danima oboljenja dominiraju klinički znaci opće infekcije. Povišena temperatura koja postepeno raste može dostići i 40 stepeni, malaksalost, umor, neraspoloženje, često sa znacima enteralne infekcije i gubitkom apetita. Ovaj period tzv. kataralni stadij, može trajati od 5 od 7 dana i često teško ga je razlikovati od simptoma obične prehlade i gripe, kao i drugih osipnih bolesti kod djece. Od 4 do 6 dana mogu se javljati bjeličaste, tačkaste naslage tzv. Koplikove mrlje na sluznici obraza, koje su u osnovi i klinička potvrda ovog oboljenja zajedno s „uplakanim“ izgledom lica djeteta – poručuje Jonuzi i nastavlja:

– Na kraju ovog perioda temperatura počinje lagano opadati s izvjesnim poboljšanjem simptoma kada se počinje javljati osip. Ovo poboljšanje je kratkotrajno te se u daljnjem toku zdravstveno stanje pacijenta pogoršava, s pojavom osipa. Ovaj period je tzv. osipni period bolesti. Osip se prvo javlja iza ušiju preko lica i vrata i gravitira prema trupu i ekstremitetima. Osip je makulozan i papulozan. Izbijanje osipa traje 2-3 dana, dok cjelokupno ovaj period traje do 7 dana. Pri kraju ovog perioda osip se počinje povlačiti istim redom kako je izbijao, temperatura počinje opadati veoma brzo i počinje faza oporavka koja traje 5-7 dana, a nekada i znatno duže.

Naš sagovornik kaže da morbili, ako nije došlo do komplikacija, ukupno traju oko dvije sedmice, ali se period oporavka može produžiti i na nekoliko sedmica.

– Najčešće komplikacije su teške upale uha, sinusa i pluća. Kod osoba sa slabijim ćelijskim imunitetom može se razviti gigantocelularna pneumonija koja ima lošu prognozu. Veoma teška komplikacija je i morbilozni meningoencefalitis, koji se javlja u toku akutnog stadija bolesti kod 1 od 1.000 oboljelih. Postoje atipične forme toka bolesti. Abortivne forme morbila vide se često kod novorođenčadi od trećeg do šestog mjeseca, tj. u periodu kada pasivni imunitet (imunitet stečen od majke) pada ili u djece koja su primila profilaktički rekonvalescentni serum ili γ-globulin. Također, postoje i maligni oblici bolesti koji se susreću kod neke djece s imunodeficijencijom, dok su u nekim slučajevima uzroci nepoznati. Tok bolesti je veoma brz sa znacima neurotoksičnog sindroma i cirkulatornog zastoja s neželjenim ishodom bolesti – kaže Jonuzi.

AVAZ.BA