Šta krije Union banka? Direktor Hadžiahmetović plaća kazne, ali ne da uvid u milionske transakcije

Vedran Hadžiahmetović, predsjednik Uprave Union banke dd Sarajevo dobio je od Općinskog suda u Sarajevu kaznu u iznosu od 2.000 KM, saznaje Raport.

Hadžiahmetović je kriv jer je onemogućio revizorima Ureda za reviziju FBiH da izvrše reviziju i pristupe dokumentaciji i informacijama o poslovanju te banke za 2022. godinu, otkrivaju dokumenti koji su u posjedu Raporta.

Prema rješenju Općinskog suda u Sarajevu, Vedran Hadžiahmetović je na ovaj način počinio više prekršaja po osnovu Zakona o reviziji institucija FBiH.

Federalni revizori nisu nikada ušli u Union banku, kazna kao putokaz Vladi FBiH

Ova kazna Hadžiahmetoviću jeste gotovo simbolična u odnosu na težinu prekršaja, ali ovo sudsko rješenje moglo bi, a i moralo bi, doprinijeti promjeni u odnosima na relaciji jedine državne banke u FBiH, Ureda za reviziju FBiH i Vlade FBiH.

Da bi sve bilo jasnije, neophodno je pojasniti šta se krije iza ove kazne i sudskog rješenja.

Naime, Union banka je u većinskom državnom vlasništvu, odnosno, Vlada FBiH je preko Federalnog ministarstva finansija vlasnik 97,05 posto dionica ove banke.

Istovremeno, ova banka je i depozitna i transakcijska banka Vlade FBiH preko čijih računa se prelijeva stotine miliona maraka na godišnjem nivou, a putem te banke između ostalog plasira se i novac iz Garancijskog fonda Vlade FBiH.

Svi dosadašnji sazivi Vlade FBiH hvalili su uspješnost ove banke, ali uprkos tome što je u većinskom državnom vlasništvu i što podliježe odredbama Zakona o reviziji FBiH, kontrolu finansijskog poslovanja ove banke nikada nisu izvršili federalni revizori.

Kako saznaje Raport ova banka je prvo godinama bila ciljano pošteđena kontrola i revidiranja njihovog poslovanja od federalnih revizora, a kada je Ured za reviziju FBiH pokušao da prvi put obavi reviziju finansijskih izvještaja te banke za 2022. godinu, revizori su naišli na otpor i iz Union banke su im uskratili uvid u dokumentaciju i informacije.

Prema ranijim pojašnjenjima iz Ureda tada je revizorima poručeno da Union banka ne spada pod revidirane institucije u skladu s članom 11. Zakona o reviziji institucija u Federaciji BiH.

Od revizije ih zaštitila Jelka Milićević

Uprava Union banke tada je tražila i mišljenje Federalnog ministarstva finansija o tome moraju li federalni revizori revidirati izvještaje te banke.

Na čelu Ministarstva tada je bila HDZ-ova Jelka Milićević, koja se upustila u tumačenje nadležnosti revizora i Zakona o reviziji FBiH, iako za to nije nadležna. U konačnici Milićević je dala mišljenje u pisanoj formi, u koje je Raport imao uvid, kako je upitna potreba revizije od Ureda za reviziju FBiH, jer “superviziju nad Union bankom vrši Agencija za bankarstvo FBiH” i kako Union banka “za reviziju finansijskih izvještaja koristi usluge jednog od četiri najveća svjetska društva za reviziju”.

S ovim papirom koji su u Union banci dobili od Jelke Miličević, iz Uprave Union banke su pravdali stav da federalni revizori ne mogu ući u Union banku i izvršiti reviziju finansijskih izvještaja.

Međutim, sada je Općinski sud u Sarajevu oborio tumačenje Miličević i dokazao da ona nije bila u pravu i da su revizori shodno zakonu imali pravo ući u Union banku.

Također, federalni revizori su nesmetano revidirali finansijske izvještaje Agencije za bankarstvo FBiH, pa je tumačenje Milićević iz tog perioda još apsurdnije.

Ako se ima u vidu činjenica da u izvještaje jedne državne banke u FBiH uvid imaju privatne, svjetske revizorske kuće, postavlja se pitanje – zašto u Union banci ne dozvoljavaju državnim, odnosno federalnim revizorima da provjere tačnost njihovih izvještaja o finansijskom poslovanju?

Novalić Upravu koja je stavila zabranu revizorima nagradio novim mandatom

Još više je upitnika u vezi s ovim slučajem, a koji se odnose na Vladu FBiH.

Zbog čega je bivša Vlada na čelu s Fadilom Novalićem, iako je znala da Uprava banke ne dozvoljava uvid u dokumentaciju federalnim revizorima i da im je bio onemogućen rad uprkos tome produžila mandat Upravi Union banke na čelu s danas kažnjenim Vedranom Hadžiahmetovićem?

Slično pitanje ide i na adresu aktuelne Vlade FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem.

Zbog čega ova Vlade FBiH ne stvori uvjete da se otvore vrata Union banke za federalne revizore i zbog čega je javnost uskraćena i za reviziju finansijskog izvještaja ove banke i za 2023. godinu u provedbi federalnih revizora koji su dosadašnjim radom pokazali da za njih nema ‘nedodirljivih’.

Očekivanja od sadašnje Vlade FBiH su još veća u odnosu na prethodne koje su ‘aminovale’ revizije ove državne banke od privatnih revizorskih kuća i očigledno štitile je od ulaska državnih revizora, jer je sadašnja vlast najavljivala drugačije ponašanje i ‘vladanje’ od svojih prethodnika.

Svi ovi podaci bude sumnju da se u Union banci nešto krije. Jer, u protivnom sigurno bi širom otvorili svoja vrata i federalnim revizorima i pustili ih da u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima rade svoj posao.

Za sada se kazna za to što se besramno i nezakonito spriječio ulazak federalnih revizora u jedinu državnu banku svela samo na onu od 2.000 KM izrečenu na ime Vedran Hadžiahmegović, te prekršajne naloge koje je ranije Banci i Upravi uručio Ured za reviziju FBiH.

Međutim, ovaj problem se mora riješiti na način da se revizorima omogući da izvrše potpuni uvid u poslovanje ove banke i da rezultate te revizije plasiraju javnosti na način kao što rade i za druge federalne i kantonalne ustanove i institucije.

Ukoliko revizorima Ureda za reviziju FBiH ne bude omogućen ulazak u Union banku, Vlada FBiH mora javnosti odgovoriti zašto mogu ulaziti strani revizori u tu državnu finansijsku ustanovu i šta su razlozi tome.

Revizori i dalje ‘s ove strane vrata’ Banke, rastu i sumnje

Ako sadašnja Vlada FBiH, ali i druge institucije kao što su Parlament FBiH, zatim parlamentarna komisija zadužena za reviziju, nadležna tužilaštva ne omoguće reviziju finansijskih izvještaja ove banke od federalnih revizora, javnost ima pravo sumnjati da se nešto krije i da se novac poreskih obveznika koji se najviše plasira preko te banke ne ‘obrće’ transparentno.

Uostalom, kada su ranijih godina ‘Pretis’ Vogošća, Naftni terminali i Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, također pokušali zabraniti ulazak revizora u te institucije, naknadni revizorski izvještaji o provedenoj reviziji pokazali su da je u tim kompanijama stanje bilo katastrofalno i očito su ga zabranom ulaska revizora pokušali sakriti.

Zbog toga je i ponašanje Union banke indikativno, a još indikativnije je što Vlada FBiH ništa ne radi da se to promijeni.

Podsjećamo, prema Zakonu o reviziji, Ured za reviziju je u vršenju svojih dužnosti i nadležnosti nezavisan i ne podliježe upravljanju ili kontroli bilo koje druge osobe ili institucije.

U slučaju Union banke na Ured za reviziju je evidentno izvršen pritisak, odnosno revizori su onemogućeni u svom radu, a izostale su i reakcije nadležnih.