Šta se dešava s Naftnim terminalima FBiH u Pločama?

Pridruži se Viber grupi 072info, do najvažnijih vijesti samo jednim klikom: KLIKNI OVDJE
MARKETING
Dozvoljeno preuzimanje dijela teksta uz obavezno navođenje i linkanje izvora odnosno da se kompletan tekst može pročitati na portalu “072info”.

Septembra prošle godine jedan tanker je udario u Naftni terminal FBiH (NTF) u Pločama, napravljena je velika šteta, a premijer FBiH Fadil Novalić, koji je sa saradnicima odmah dojurio u Ploče, izjavio je da se prestanak uplovljavanja već osjeti na poskupljenju nafte u cijeloj BiH. Da li je šteta sanirana u međuvremenu, pitamo Hermedina Zornića, predsjednika uprave Operator-Terminala Federacije d.o.o.

Čekamo nalaz

– S obzirom na to da je imovina sva osigurana, procjena štete je urađena, ali, dok se ne isplati, vjerovatno između pet i sedam miliona KM, Vlada Federacije je izašla u susret NTF-u i dala jednokratnu pomoć za sanaciju, kaže nam Zornić.

Novalić je tada rekao da će brodarska kompanija svakako nadoknaditi štetu, “ali nama ne pomaže ako se to ne desi u godini”. Godina je prošla, a nadoknade, eto, nema.

– Sedamdeset posto derivata ulazi preko Ploča i, zbog vanrednih okolnosti koje bi dovele do poskupljenja ovog energenta, moralo se promptno reagovati. Jedna ponuda za odštetu je bila neprihvatljiva i mi smo je odbili. Mislim da ćemo se usaglasiti uskoro, kaže Zornić, koji ne zna o kojoj je brodarskoj kompaniji riječ.

​Misli da je iz Londona. Osiguravajuće društvo koje zastupa FBiH je iz Hrvatske.

No, šta se inače dešava s Naftnim terminalima Federacije u Pločama? Koliko su, recimo, izmjene i dopune hrvatskog Zakona o pomorskom dobru uticale na pravo vlasništva na imovinu terminala tečnih tereta u Pločama, pitali smo upravu Terminala.

– Republika Hrvatska nije upisala NTF u Pločama kao pomorsko dobro u z.k. izvatku. U z.k. izvatku je na terminalu tečnih tereta i industrijskom dvorištu upisano društveno vlasništvo, a pravo korištenja nekretnina u A listu u korist Energopetrola Ploče – poduzeće za uskladištenje, špediciju, vanjski i unutrašnji promet d.o.o. Ploče, rekao nam je Zornić, koji nam je ovako opisao vezu između Operator-Terminala i NTF-a.

ČITAJ JOŠ:  U BiH skočile cijene i šišanja!

– Vlada FBiH je vlasnik Operator-Terminala FBiH i ja sam kao predsjednik uprave OTF skupština Naftnim terminalima Federacije. Ono što je meni Ministarstvo, ja sam njima, tvrdi Zornić.

Vlada FBiH je, takođe, upravu zadužila da uz pomoć međunarodnog pravnog eksperta stvori pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva na imovini terminala tečnih tereta u Pločama.

– Nalaz tog eksperta očekujemo uskoro, tvrdi nam Zornić, koji je na ovoj funkciji tek nekoliko dana i koji ne spori da će RH možda i predložiti koncesiju kao način primjene Zakona o pomorskom dobru.

– Ali, želje su jedno, a stvarnost je drugo. I ja bih volio da sam kosmonaut. Morate znati da se u Luci Ploče nalazi devet pravnih subjekata, osam je riješilo svoj status, pa je došao red i na Naftne terminale Federacije, napominje Zornić i dodaje kako je cilj “da Naftni terminali budu u vlasništvu onog čiji i jesu”.

– A zna se ko je investitor i ko je dolje ulagao, tu nema dvojbe. Sve ovo može potrajati, ali u konačnici će se sigurno riješiti u korist FBiH, uvjeren je Zornić, objašnjavajući da je, nakon procesa dokapitalizacije i prodaje Energopetrola, izdvojena imovina koja je bila vlasništvo Energopetrola data na korištenje i upravljanje Naftnim terminalima.

Nakon donošenja Zakona o naftnim derivatima, osnovani su Operator-Terminali FBiH (terminali u Sarajevu, u Bihaću, u Živinicama, u Mostaru i tri vojna terminala), a nakon procesa dokapitalizacije Energopetrola, Federalno pravobranilaštvo je obavezano da riješi ovo pitanje oko NTF-a.

ČITAJ JOŠ:  Inspekcije zatvaraju objekte koji se iznajmljuju migrantima
image

Hermedin Zornić: Želje su jedno, a stvarnost nešto drugo

– A nije, nažalost. I unutar kontinentalnih terminala ima još nekih čestica koje nisu riješene i to će se morati uraditi, tvrdi Zornić.

Maja ove godine Vlada FBiH usvojila je informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije o zahtjevu za povećanje temeljnog kapitala NTF d.o.o. Ploče, kao i Program tehničko-tehnološke sanacije i modernizacije infrastrukture ovih terminala s Planom investicija za obnovu i rekonstrukciju za 2019. godinu.

Vlada se suglasila sa zahtjevom privrednog društva Operator-Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo za investiranje u NTF od 4.000.000 KM.

Inače, to što se o posljedicama Zakona o pomorskom dobru u Hrvatskoj malo zna u BiH, ne čudi ako se ima u vidu da nije puno bolje ni u samoj Hrvatskoj, odnosno, sa njim su najviše upoznati oni koji ga primjenjuju, dobivajući koncesijom sve od plaža pa do, recimo, luka. To ne znači da te nekretnine unutar pomorskog dobra postaju nečije vlasništvo, ali ako pravi vlasnik ne može njima slobodno gospodariti, šta to znači?

Imovina zahvaćena ovim zakonom ubraja se u onu od posebnog interesa za državu Hrvatsku. Kako tu stoji Luka Ploče?

Pravobranilaštvo šuti

Pravobranilac BiH Ismet Velić ističe da Luka Ploče, odnosno naftni terminali nisu u njihovom programu rada. Ne poričući da značaj Luke prevazilazi interese jednog entiteta, Velić dodaje da, kad god treba pokrenuti postupak, a tako nije samo u ovom slučaju, postavi se pitanje nadležnosti.

Velić kaže da bi informacije o tome šta se dešava s ovom imovinom trebalo da dobijemo od federalnog pravobranioca. Ali, kako kada oni sve zahtjeve ignorišu? Nije pomoglo ni višednevno telefonsko insistiranje, ni pisano upućena pitanja koja se odnose na činjenicu da je Federalno pravobranilaštvo još 2. novembra 2009. uložilo nadležnom sudu RH žalbu na rješenje Općinskog suda u Metkoviću o proglašenju NTF Ploče pomorskim dobrom.

ČITAJ JOŠ:  Građani u BiH uznemireni, sirene hitne pomoći odjekuju gradom evo šta se dešava…

Kakav je ishod te žalbe, da li Pravobranilaštvo FBiH poduzima još neke radnje vezano za ovu imovinu FBiH u Pločama za koje ga je zadužila Vlada? Odgovora iz Pravobranilaštva nema.

– Da bismo pristupili investicionim ulaganjima, a prema uputstvima Evropske direktive, moramo kao vlasnik kapitala riješiti te imovinskopravne odnose. Ne možemo održati tekuće poslovanje sa starom tehnologijom, ističe Zornić, koji ipak smatra da stanje nije skroz crno.

Pokušali smo saznati šta može država BiH očekivati od Zakona o pomorskom dobru RH, od poznavaoca ove problematike iz Hrvatske Branka Kundiha, koji je, primivši naša pitanja, poručio da se obratimo resornom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH i nadležnim upravnim odjelima u županijama.

Kundih je, prema medijima u RH, nedavno upozorio na to kako novi Zakon o pomorskom dobru mora biti usklađen s najavljenim izmjenama Zakona o turističkom zemljištu.

– Imamo i dalje otvoreno pitanje zemljišta koje je u pretvorbi turističkih poduzeća ušlo u kapital tih trgovačkih društava, a zatim je to zemljište proglašeno pomorskim dobrom. Mi to pitanje ne rješavamo ni ovim prijedlogom zakona, ali jednom ćemo ga morati riješiti, smatra Kundih.

OSLOBOĐENJE

GODISNJICA
MARKETING