Šta uvođenje Covid pasoša znači za BiH

Uprkos protivljenjima, zemlje Evropske unije ipak će uvesti tzv. Covid pasoše. Austrija će ovakav dokument primjenjivati od 19. maja, dok bi na prostoru EU Covid pasoši trebali biti primjenjivani od kraja juna, nakon što Evropski parlament donese takvu uredbu na sjednici koja bi trebala biti održana od 7. do 10. juna.

Sloboda kretanja

Covid pasoš je mehanizam prevencije i kontrole pandemije koronavirusa, namijenjen za zaštitu od širenja pandemije, a istovremeno je i sredstvo koje omogućava slobodu kretanja bez rizika od infekcije, kaže infektolog Bakir Nakaš.

– Ako vlasti u BiH, na sve moguće načine, ne osiguraju dovoljnu količinu vakcina da zaštite građane i ne omoguće što veći procent vakcinisanih, ostaje nam jedino da zavidimo onima s Covid pasošima koji će moći slobodno putovati – ističe Nakaš.

Zijo Tanjo vlasnik je transportne kompanije iz Goražda, čiji kamioni svake sedmice idu ka Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama.

– Od početka pandemije, ne računajući kraće zastoje, vozači kamiona su bili svrstani u privilegiranu kategoriju. Sada se pribojavamo kako će to funkcionirati. Prije mjesec Vanjskotrgovinska komora BiH je uputila inicijativu da se osiguraju vakcine i Covid pasoši za profesionalne vozače u međunarodnom transportu – kaže Tanjo.

Mjere koje uvodi EU negativno će se odraziti na bh. ekonomiju, posebno na turizam i trgovinu, smatra profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.

– S obzirom na to da je najveći broj vakcinisanih u SAD, Engleskoj, Kini i pojedinim članicama EU, a najmanje u slabije razvijenim zemljama, to će dodatno produbiti ekonomsku nejednakost. To će rezultirati da će se mladi ljudi htjeti vakcinisati prije starijih, da bi mogli putovati zbog posla, obrazovanja i turizma. Najvjerovatnije će doći do ogromnog odljeva mozgova u tim zemljama i time će se ugroziti ionako poljuljane ekonomije – pojašnjava Pilav-Velić.

Globalni problem

S druge strane, pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez smatra da će BiH, s doniranim i kupljenim količinama vakcina, relativno brzo dostići procent vakcinisanih u zemljama EU.

– Ne zaboravimo da je i procent vakcinisanih u EU oko i ispod 7 posto. Različiti su problemi, ovdje u dinamici transporta cjepiva, a u Evropi u količini. Imunizacija predstavlja globalni problem – dodaje Čerkez.

Završna faza metastaze karcinoma

Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta u BiH, kaže da je veća opasnost da će nas određeni političari, a ne pasoši, dugoročno izolirati na političkom planu najvažnijih zemalja svijeta, jer „kao da čine sve da dođe do podjela i sukoba“.

– Mi ćemo ući u sistem Covid pasoša, jer svijet mora biti mobilan. Međutim, politika u BiH je u završnoj fazi metastaze karcinoma koji radi protiv svih naroda, građana i u konačnici već sada nerođenu djecu osuđuje na izolaciju od modernog svijeta. Vakcine će biti naša sadašnjost i budućnost, baš kao propale i degradivne politike, ali posljedice ovakve politike, koja ubija i ponižava građane, teže su od COVID-19 – ističe Praštalo.