Šta znači Prijedlog zakona Vlade FBiH: Socijalne usluge bez sistemske reforme

Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog zakona o socijalnim uslugama koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru. Prijedlogom zakona se, između ostalog, uređuju pojam i sadržaj socijalnih usluga, korisnici socijalnih usluga te načela socijalne zaštite pri pružanju i korištenju tih usluga.

Također se uređuju i vrste, mreža i osiguranje socijalnih usluga, kao i metodologija za utvrđivanje cijena usluga, nadležnosti i postupak za ostvarivanje prava na budžetsko finansiranje socijalne usluge. Propisuju se pružaoci socijalnih usluga i njihovo licenciranje, uslovi za pružanje ovih usluga, kao i druga pitanja od značaja za pružanje socijalnih usluga u Federaciji BiH.

Prijedlog zakona definiše i vrste socijalnih usluga, te propisuje da zavisno od stanja socijalne potrebe i stepena potrebne podrške, socijalno zbrinjavanje i stručna podrška se pružaju u okviru osnovne socijalne usluge, usluge stručne podrške i savjetovanja, zatim kroz usluge socijalnog zbrinjavanja, kao i stručne podrške u porodičnom modelu brige i u zajednici, te u okviru usluge institucionalnog socijalnog zbrinjavanja i stručne podrške.

Janja Milinković, inspektorica socijalne, dječije i zaštite civilnih žrtava rata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kaže da su predloženim zakonskim rješenjem na jedinstven način uređene vrste socijalnih usluga i korisnici. Međutim, Milinković, koja je bila i članica Radne grupe za izradu ovog zakona, naglašava da je zapravo na nivou FBiH neophodno donijeti zakon o socijalnoj zaštiti.

Jer, postojeći Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom koji obuhvata više odvojenih oblasti je kompliciran za primjenu u praksi. Navodi kako će, vjerovatno, nekim kantonima predloženi zakon doprinijeti pogotovo onima koji nemaju propisane standarde.

Naprimjer, u HNK, kako kaže, neće biti potrebe mijenjati postojeće zakonsko rješenje. Korisnici socijalnih usluga prema ovom prijedlogu zakona su djeca i odrasla lica u stanju socijalne potrebe, a koji su državljani BiH s prebivalištem na teritoriji Federacije BiH, kao i strani državljani koji socijalne usluge koriste pod jednakim uslovima utvrđenim odredbama ovoga Zakona, te u skladu s važećim propisima u BiH, međunarodnim ugovorima i konvencijama.

Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog zakona o socijalnim uslugama koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru. Prijedlogom zakona se, između ostalog, uređuju pojam i sadržaj socijalnih usluga, korisnici socijalnih usluga te načela socijalne zaštite pri pružanju i korištenju tih usluga.

Također se uređuju i vrste, mreža i osiguranje socijalnih usluga, kao i metodologija za utvrđivanje cijena usluga, nadležnosti i postupak za ostvarivanje prava na budžetsko finansiranje socijalne usluge. Propisuju se pružaoci socijalnih usluga i njihovo licenciranje, uslovi za pružanje ovih usluga, kao i druga pitanja od značaja za pružanje socijalnih usluga u Federaciji BiH.

Prijedlog zakona definiše i vrste socijalnih usluga, te propisuje da zavisno od stanja socijalne potrebe i stepena potrebne podrške, socijalno zbrinjavanje i stručna podrška se pružaju u okviru osnovne socijalne usluge, usluge stručne podrške i savjetovanja, zatim kroz usluge socijalnog zbrinjavanja, kao i stručne podrške u porodičnom modelu brige i u zajednici, te u okviru usluge institucionalnog socijalnog zbrinjavanja i stručne podrške.

Janja Milinković, inspektorica socijalne, dječije i zaštite civilnih žrtava rata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kaže da su predloženim zakonskim rješenjem na jedinstven način uređene vrste socijalnih usluga i korisnici. Međutim, Milinković, koja je bila i članica Radne grupe za izradu ovog zakona, naglašava da je zapravo na nivou FBiH neophodno donijeti zakon o socijalnoj zaštiti.

Jer, postojeći Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom koji obuhvata više odvojenih oblasti je kompliciran za primjenu u praksi. Navodi kako će, vjerovatno, nekim kantonima predloženi zakon doprinijeti pogotovo onima koji nemaju propisane standarde.

Naprimjer, u HNK, kako kaže, neće biti potrebe mijenjati postojeće zakonsko rješenje. Korisnici socijalnih usluga prema ovom prijedlogu zakona su djeca i odrasla lica u stanju socijalne potrebe, a koji su državljani BiH s prebivalištem na teritoriji Federacije BiH, kao i strani državljani koji socijalne usluge koriste pod jednakim uslovima utvrđenim odredbama ovoga Zakona, te u skladu s važećim propisima u BiH, međunarodnim ugovorima i konvencijama.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE