Stanje robne razmjene u BiH, što je sa Švicarskom i Kinom: Uvozimo čak i krv

Važnost izvoza za malu zemlju kao što je Bosna i Hercegovina ogleda se u činjenici da jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv ekonomski rast.

Domaća tržišta malih zemalja su financijski ograničena, a kako je izvoz komponenta agregatne potražnje, u skladu s tim, njegov rast predstavlja ujedno i rast bruto domaćeg proizvoda.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci 2021. godine vrši se u 10 zemalja, piše Radiosarajevo.ba.

Zanimljiv je podatak da naša država najviše robe izvozi za Njemačku, a najviše uvozi iz Hrvatske.

“Analizirajući top izvozne proizvode, evidentno je da se izvoz oporavlja”, kazali su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

U usporedbi s 2020. godinom za prvih pet mjeseci robne razmjene u 2021., a usprkos pandemiji koronavirusa, stanje uvoza i izvoza nije loše.

Kao što se može primijetiti, za Njemačku je izvezeno 146.860.727 kilograma robe u vrijednosti 637.916.071 KM, na drugom mjestu je Hrvatska, zatim Srbija, Italija, Slovenija, Austrija, Crna Gora, Turska, Nizozemska i Francuska.

Za prvih pet mjeseci najviše se uvozilo iz Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije, Italije, Austrije, Turske, Mađarske, Nizozemske, ali i “nepoznate države”.

Koje su to “nepoznate države”, pitali iz Vanjskotrgovinske komore BiH kažu kako u tu naznačenu skupinu spadaju Švicarska i Kina.

Prema posljednjim podacima ( siječanj – travanj) iz BiH je na tržište Švicarske izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 90.457.000 KM, što je povećanje za 2 % u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Iz Švicarske smo uvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 80.522.000 KM, što je također povećanje, te u odnosu na 2019. godinu iznosi 19 %.

Ovakve promjene u robnoj razmjeni su utjecale na povećanje ukupnog obima razmjene, čija je ukupna vrijednost u razdoblju 1. travnja 2021. godine 189.588.000 KM i suficitom u razmjeni od 10.222.000 KM.

“Ako analiziramo zemlje potpisnice EFTA sporazuma, Švicarska je naš najznačajniji partner i s ovim tržištem se i obavlja gotova sva vanjskotrgovinska razmjena”, poručuju iz Vanjskotrgovinske komore.

Iz Švicarske smo u prva četiri mjeseca uvozili proizvode kemijske, metalne i testilne industrije. Najveća uvezena vrijednost je uvoz lijekova, zatim bakrene žice i ljudske i životinjske krvi, tako da ove tri tarife čine top tri uvozna proizvoda iz Švicarske.

S druge strane, iz Vanjskotrgovinske komore ističu kako je Kina u tekućoj godini treće najznačajnije tržište iz reda tzv „ ostalih zemalja“ ili „trećih tržišta“, ali je izvoz i uvoz značajno manji u ovoj godini.

U Kinu smo u prva četiri mjeseca izvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 9.947.000 KM, što je manje za 5 % u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 146.864.000 KM što je manje 13% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Obim razmjene s Kinom iznosi 156.811.000 KM, i razmjena je rezultirala deficitom od 136.917.000 KM, koji je smanjen u odnosu na prošlu godinu.

Iz Kine smo uvezli većinom proizvode elektro i metalne industrije, tekstilne industrije i namještaja.

Kao što se može primijetiti iz ovog kraćeg pregleda robne razmjene, Bosna i Hercegovina uvozi i izvozi u prilično velikim količinima, no ono što je evidentno jeste da izvoz nije na zavidnoj razini kakav bi mogao biti.

Svaka zemlja teži k tome da svoj bruto domaći proizvod u većem dijelu temelji na plasiranju roba i usluga na inozemnim tržištima.

Također, svaka je zemlja u većoj ili manjoj mjeri ovisna o uvozu, jer niti jedna zemlja ne može proizvoditi sve proizvode ili usluge uz najniže cijene i najbolju kvalitetu.

Ohrabrujući su i podaci Agencije za statistiku BiH o vanjskotrgovinskoj razmjeni koji pokazuju da je izvoz u razdoblju siječanj – ožujak 2021. godine iznosio 3,0 milijarde KM i da je za 16,6 posto veći nego u istom razdoblju lani.

Posebno je plodan bio ožujak u kojem je ostvaren rekordan izvozni rezultat od 1,15 milijardi KM, što je čak za 36,2 posto više nego u istom mjesecu godinu ranije.

U BiH se u ovoj godini očekuje rast ekonomske aktivnosti od 3,4%, što je za 0,7% više od projekcije prije šest mjeseci, procjenjuje Centralna banka BiH.

Centralna banka procjenjuje da će ekonomski rast u tekućoj i narednoj godini biti nešto snažniji u odnosu na projekcije iz studenoga 2020. godine, koje su rađene na osnovu dostupnih podataka s polovice 2020. godine.

Napredak, razvoj i širenje bh. proizvoda na drugim tržištima, je moguće, samo je potrebno više truda – vanjskopolitičko kormilo okrenuti na promociji BiH kao dobrog tržišta za ulaganje u inovacije, investicije, veći poticaj gospodarstvu kao i olakšice za razvoj biznisa.