Screenshot 1 34
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 9, 2021 @ 16:00
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Stanje u tekstilnoj industriji u Federaciji BiH postepeno se normalizuje i kompanije koje se bave ovom djelatnošću imaju više posla u odnosu na 2020. godinu.

Statistički gledano, kako je za Fenu kazala Jasmina Zejnilagić, sekretarka Udruženja za tekstilnu, kožarsko – prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori FBiH, situacija sa narudžbama dosta je bolja nego prošle godine, ali je još aktuelan problem pada nezaposlenosti.

“Prema procjenama, naredni period će biti dosta težak za kompanije iz ovog sektora, te će trebati nekoliko godina da se stanje u kompanijama vrati na nivo prije pandemije”, kazala je Zejnilagić.

Podsjetila je Zejnilagić i na činjenicu da je oko 90 posto proizvodnje zasnovano na lohn poslovima, te da u uslovima pandemije određeni ugovori nisu mogli biti realizovani.

“Možemo reći da su najmanje gubitke imale kompanije koje izrađuju radna i zaštitna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke. U pandemiji je uznapredovao novi način prodaje jer su se određene kompanije i trgovine bazirale na online prodaju, pri čemu je prema istraživanjima najveću potražnju imalo spavaći program (pidžame, kućna odjeća i rublje). Prema podacima UIO, u osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše je uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog i to iz Turske, Kine, potom Italije”, dodala je Zejnilagić.

Pojedine kompanije i u krizi su, kaže, pronašle šansu i kanale za prodaju, radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu. Određen broj kompanija se preorijentisao i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu, te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inostrana tržišta.

Zejnilagić je kazala da je u proizvodnji tekstila, odjeće, te kože i proizvoda od kože u 2019. godine bilo je 23.759 zaposlenih osoba, da bi taj broj sredinom 2020. bio smanjen na 21.626, a sredinom ove godine iznosi 20.463.

“Ukupna razlika je nešto viša od tri hiljade radnika što je rezultat zatvaranja određenih kompanija i manjeg obima poslovanja. Možemo reći da težak period očekuje sve kompanije iz prerađivačkog sektora što je uzrokovano povećanjem cijena sirovina, željeza, čelika, nafte, i raznih taksi na svjetskom tržištu, te su iz tih razloga neophodni kvalitetni strateški programi i mjere za podršku kompanijama koji su nosioci ekonomskog razvoja zemlje”, zaključila je Zejnilagić.

LIDER