Portal 072info

“Stari kupci od mene ne odustaju”: Slobodan uzgojio 120 tona krompira i garantuje u kvalitet

Slobodan uzgojio 120 tona krompira i garantuje u kvalitet2 696x421 1
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Slobodan Boban Kosorić (49) sa Sokoca ove godine je proizveo više od 120 tona krompira sa parcela od pet hekatara na Glasinačkom polju i na porodičnom imanju u selu Božine kod Han Stjenica, između Sokoca i Rogatice.

Odlučio je, kaže, da se bavi proizvodnjom krompira, baš kao i njegov otac, kojem je to 40 godina bio jedini posao, od kojeg se i “zakućio” i omogućio porodici solidna primanja. Slobodan je ranije pomagao ocu na imanju, a nakon što je prije tri godine ostao bez posla u Fabrici motora specijalne namjene “Famos” na Palama, u potpunosti se posvetio proizvodnji krompira.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

Nije imao dovoljno zemljišta, pa je na Glasinačkom polju zakupio oko četiri hektara za sjetvu krompira i jedan hektar na porodičnom imanju u Božinama, područjima koja su, kako kaže, oduvijek poznata po krompiru posebnog ukusa i kvaliteta.

“Zasijao sam pet hektara i, zahvaljujući dobrom rodu, ove godine dobio više od 120 tona dobrog krompira, kome po ukusu i kvalitetu nema ravnog nadaleko”, pohvalio se ovaj domaćin Srni. On ističe da svake godine zasije žitom po jednu njivu površine jednog hektara, sa koje je izvadio krompir, kako bi je “odmorio” za naredni rod, što se pokazalo kao dobar potez.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Kosorić naglašava da nema ugovorenu prodaju, te da svoj krompir prodaje uglavnom starim kupcima, zatim u par tržnih centara i pojedinim kupcima u većim i manjim količinama jer druge načine za sada nije koristio.

“Ko god je od mene jedanput kupio krompir – kupuje i dalje, zato sam i ostao pri tome da sam tražim kupca jer od mene stari kupci ne odustaju”, tvrdi Slobodan. Jednu veću količinu krompira već je prodao staroj mušteriji u Sarajevu, za 35 feninga po kilogramu na jednu tonu (kupac koji kupuje tonu krompira plaća 35 feninga za jedan kilogram). Pristao je na tu cijenu da bi njegovo gazdinstvo moglo funkcionisati, kako bi mogao obezbijediti gorivo, vreće za pakovanje, te isplatio radnike koje angažuje pri vađenju krompira na njivi. On podsjeća da je prošle godine cijena bila bolja i iznosila 50 feninga po kilogramu na jednu tonu.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Kosorić bi, kako kaže, volio da svoj krompir može da proda po većoj cijeni od trenutne, koja je znatno opala zbog velike ponude na tržištu, ili da sačeka povoljnije vrijeme za prodaju, ali mu nedostaju sredstva za izgradnju savremenog skladišta za čuvanje krompira.

On ističe da se nikada nije ni obraćao za podsticaje jer mu stalan rad na njivi ne dozvoljava da prati sve aktivnosti u oblasti državnih podsticaja poljoprivrednicima, ali mu je pomoć neophodna upravo sada, kada planira da nabavi bolji “traktor-duplak” i podigne skladište.

Uzima nepovoljne kredite

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Prema njegovim riječima, sada radi na njivi sa traktorom kupljenim prije 47 godina, u vrijeme funkcionisanja zemljoradničkih zadruga. Kosorić ističe da nije u mogućnosti da se kreditno zaduži kod neke od banaka jer nema načina da dostavi tri platne liste samo zato što je tri godine na Birou za zapošljavanje, pa je prinuđen, kao i mnogi drugi poljoprivrednici, da uzima nepovoljne kredite.

Njegovo gazdinstvo je ove godine registrovano u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (Apif) kao nekomercijalno jer se još nada oporavku svoje firme “Famos”, ali ne želi da odustane od proizvodnje krompira, koji smatra porodičnom tradicijom i dodatnim izvorom primanja.

Slobodan, na ovaj način, uz primanja zaposlene supruge, obezbjeđuje novac za školovanje dva sina studenta, kćerke učenice osnovne škole, te pomoć starom ocu.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Kosorić ističe da krompir sa njegovih parcela spada u zdravu organsku proizvodnju bez hemije, koja, ovom podneblju, za sada i nije potrebna. Opredijelio se, kako kaže, za sorte markiz, gala, belini i dezire. Kosorića raduje što se ljudi u romanijskoj regiji polako vraćaju poljoprivredi i svojim imanjima, koja su godinama bila zapuštena.

Podijelite članak
  • 2
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME