Statistički pregled: Je li zabrinjavajući porast zaraženih u BiH?

Od početka pandemije novog koronavirusa pa sve do danas svijetu je od posljedica zaraze korona virusom umrlo više od milijun i 100 tisuća ljudi (+1,118,635), tako se navodi u statistici John Hopkins Instituta, dostupnoj na njihovoj internetskoj stranici, na koju se najčešće pozivaju svjetski mediji.

No, prebacimo li se sa globalne na lokalnu, bosanskohercegovačku razinu i ovdašnju statistiku nailazimo na komplikacije: jedno broji Federacija, drugo Republika Srpska, treće pak Brčko Distrikt. I tako iz dana u dan.

Evo kako izgleda presjek za Federaciju BiH, na temelju analize u višemjesečnom razdoblju (mart – septembar 2020.), kojom se prikazuje odnos testiranih i zaraženih od koronavirusa u pomenutom periodu. Izvor: N1 Broj testiranih i pozitivnih slučajeva u Federaciji BiH (mart – oktobar 2020.)

Statistički podaci (FBIH) pokazuju da se količina testiranja na dnevnom nivou ni približno nije ujednačena. Brojke pozitivnih/negativnih variraju od broja testiranih: plava krivulja, naime, pokazuje količinu testiranja po danima u periodu od marta do konca septembra mjeseca. Narandžasta pak krivulja pokazuje broj pozitivnih slučajeva: krivulja je, iako u povremenom statistički opisanom rastu, prilično stabilna u odnosu na krivulju koja pokazuje radikalne skokove i padove u broju testiranih osoba. Dakle, broj pozitivnih u svakodnevnim vrtoglavim statistikama ovisi od broja testiranih, a velika većina pozitivnihh, odnosno zaraženih – pokazalo je višemjesečno iskustvo – nije dobila teže simptome bolesti.  


Broj umrlih i broj zaraženih

Ono što je međutim, u trenutku pregleda statistike Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, indikativno svakako je stopa smrnosti na milion stanovnika. Primjerice, krivulje pokazuju da Nizozemska ima 448 zaraženih na milion stanovnika, dok Bosna i Hercegovina ima 158 zaraženih. Drugi, pak, grafikon pokazuje broj umrlih: i tu je Bosna i Hercdgovina u samome vrhu. Pitanje je, onda, na što ova razlika ukazuje budući da broj umrlih u BiH veći je nego u Nizozemskoj, dok Nizozemska ima višestruko veći broj zaraženih u odnosu na BiH.   Izvor: N1 Podaci Evropskog centar za prevenciju i kontrolu bolesti Izvor: N1 Podaci Evropskog centar za prevenciju i kontrolu bolesti

Evo i podataka Federalnog zavoda za statistiku kada je riječ o ukupnom broju umrlih ljudi u protekle tri godine, u razdoblju od marta do jula mjeseca; brojke pokazuju da je i u prošloj i u pretprošloj godini bilo više umrlih ljudi u pomenutom razdoblju, nego u ovoj pandemijskoj godini.   Izvor: N1 Grafikon izveden na temelju prikupljenih podataka iz federalnih statistika

Sve to vrijeme, otvorena su pitanja nadležnosti i odgovornosti, odnosa mjera i rizika, broja zdravstvenog osoblja. Šta je sa pacijentima koji imaju druge bolesti, a ne samo COVID 19? Kakvom terapijom se liječe pacijenti? Šta je sa privredom i društvom općenito?

U ovom trenutku jedno je sigurno, barem kada je riječ o Kantonu Sarajevo, maske su obavezne i na otvorenom prostoru, obavezno je i poštivanje fizičke distance. Od danas je tako i u Republici Srpskoj.

U Biltenu Svjetske zdravstvene organizacije, dostupnom online, WHO se poziva na istraživanje priznatog epidemiologa Johna Ioannidisa, koji se od početka pandemije pokušavao maksimalno fokusirati na činjenice, kao i na preporuke da se od zaraze i potencijalne opasnosti zaštite starije osobe, osobito sa udruženim hroničnim oboljenjima.

U studiji Infection fatality rate of COVID-19 inferred from seroprevalence data, američki epidemiolog John Ioannidis je koristio 82 procjene IFR-a iz 61 studije provedene širom svijeta. Uzeo je podatke iz svake regije i podijelio broj smrtnih slučajeva od COVID-19 sa brojem ljudi za koje se procjenjuje da su zaraženi, dajući srednju stopu smrtnosti od zaraze od 0,27 posto. Zatim kaže da, kada su ljudi stariji od 70 godine uklonjeni sa statističkog pregleda smrtnosti, stopa pada na 0,05 posto. Epidemiolog Ioannidis u svom zaključku kaže da je stopa zaraze “značajno varirala” među regijama, tvrdeći da to “može odražavati razlike u starosnoj strukturi stanovništva i kombinaciji slučajeva zaraženih i umrlih pacijenata i drugim faktorima”.

Učinkovitost nošenja maski

Prema naredbi Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, od 15. oktobra obavezno je nošenje zaštitnih maski i na otvorenom prostoru, a adekvatno provođenje ove naredbe nadgledaju pripadnici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova KS. Od danas je obaveza zaživjela i na području bh. entiteta Republika Srpska, gdje je nadležni ministar izvijestio da je obaveza građana nošenje maske na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Alen Šeranić se pozvao na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, te je rekao da se ova obaveza ne odnosi se na djecu mlađu od 7 godina, kao i na lica sa posebnim potrebama koja ne mogu skinuti masku bez pomoći drugih, te lica koja obavljaju sportsku, fizičku i rekreativnu aktivnost u okviru sportskih objekata, a u toku obavljanja te aktivnosti.  


Istraživanje CDC-a i istraživanje na hrčcima

Istraživači CDC-a provjerili su (Community and Close Contact Exposures Associated with COVID-19 Among Symptomatic Adults ≥18 Years in 11 Outpatient Health Care Facilities — United States) koliko su ljudi koji su zaraženi koronavirusom nosili zaštitne maske i ustanovili da je 70,6 posto zaraženih koronavirusom uvijek nosilo maske, zatim daljnjih 14,4 posto su nosili zaštitne maske često, dok je 7 posto zaraženih ponekad nosilo masku, 3,9 posto rijetko i dodatnih 3,9 posto zaraženih nikada nije nosilo masku. Nasuprot ovom nalazu, testovi na hrčcima pokazali su da korištenje zaštitnih maski bitno smanjuje širenje koronavirusa, a na ove istraživačke nalaze pozivali su se zdravstveni zvaničnici u BiH, pozivajući stanovništvo da nosi maske.  

N1  

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE