Stigao prijedlog za ukidanje entiteta u BiH i reformiranje države u deset kantona

Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine (HNV BiH) podržalo je prijedlog Günthera Fehlingera, predsjednika Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, kojim se zagovara ustavna reforma BiH, ukidanje etničkih entiteta i uspostavljanje moderne evropske federacije sastavljene od deset kantona.

Iz HNV-a smatraju da bi takvo uređenje osiguralo jedinstvo države uz visok stepen autonomije kantona, očuvalo multietnički karakter BiH i omogućilo razvoj demokratskih odnosa.

Prema njihovoj ocjeni, predloženi model pomogao bi u uklanjanju institucionalnih blokada proizašlih iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, smanjio mogućnost secesije i novih podjela te lokalnim i regionalnim zajednicama garantovao široku autonomiju.

Prijedlog iz 1994.

HNV BiH naglašava da je Fehlingerova inicijativa gotovo identična prijedlogu koji je ovo vijeće usvojilo na Općem saboru Hrvata BiH 6. februara 1994. godine.

Fehlingerov prijedlog, kako navode, predstavlja racionaliziranu verziju tog koncepta jer predviđa manji broj federalnih jedinica. To smatraju poželjnim u okolnostima u kojima Bosna i Hercegovina već ima veliku i skupu državnu administraciju.

Sam koncept federalizacije cijele države, dodaju iz HNV-a, odgovara njihovom prijedlogu iz 1994. godine.

Ustavna reforma

U HNV-u ocjenjuju da je tadašnji prijedlog predstavljao racionalnu osnovu za izgradnju funkcionalne i samoodržive države. Kao potvrdu navode Washingtonski sporazum, koji je, prema njihovim tvrdnjama, u velikoj mjeri slijedio temeljni koncept tog dokumenta.

Smatraju da je ovaj prijedlog značajno doprinio prekidu rata i stvaranju prostora za normalizaciju odnosa među narodima Bosne i Hercegovine.

Iz HNV-a poručuju da se postojeće dejtonsko uređenje, zasnovano na entitetima, pokazalo neracionalnim i nefunkcionalnim, zbog čega su, kako ističu, potrebne hitne i temeljite ustavne promjene.

Prebacivanje odgovornosti

Navode da aktuelni sistem stvara nepotrebne i skupe nivoe vlasti i administracije, dok složena i nedovoljno jasna podjela nadležnosti omogućava institucijama da međusobno prebacuju odgovornost.

„Posljedica je skup i neodrživ sistem u kojem se odgovornost za rješavanje problema, kao po pravilu, prebacuje s jedne institucije na drugu i s jednog nivoa vlasti na drugi, dok građani, izgubljeni u nepreglednom sistemu nadležnosti, ostaju bez jasne adrese kojoj se mogu obratiti, bez odgovora i, naposljetku, bez vlasti koja je spremna preuzeti odgovornost i djelovati“, saopćeno je iz HNV-a BiH.