covid 19 4985553 1920 296472 750x501 1


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček sa Zavoda za molekularnu biologiju biološkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu pojašnjava kako je važno razlikovati soj od mutacije, pa zapravo nemamo novih sojeva korona virusa nego govorimo o varijantama.

“Sojevi su puno širi pojam. Cijeli SARS COV 2 je soj korona virusa, a ovo što primjećujemo su određene varijante koje sadrže mutacije koje su se pojavile unutar populacije i zadržale zato što imaju određeno selektivno svojstvo koje je povoljnije za virus. To znači da mu omogućuje brže širenje, veću infektivnost ili nešto što mu daje prednost pred drugima. Od varijanti koje su se isprofilirale u svijetu u ovom trenutku, primarno je najzanimljivija varijanta N501Y koju nalazimo u britanskoj i južnoafričkoj varijanti virusa”, pojasnio je prof. Vlahoviček za 24sata.

Kaže kako virus mutira konstantno i to se čak može pratiti u realnom vremenu u rasponu manjem od 24 sata.

“Vrijeme umnožavanja virusa je kratko i u velikim brojevima. U pravilu jedna virusna čestica proizvede 10 svojih potomaka, umnoži se 10 puta. Istovremeno, u naponu infekcije u sebi proizvodimo oko 100 milijardi virusnih čestica. Procjena je da oko 300 milijuna sadrži barem jednu mutaciju, barem se jednom javila greška prilikom prepisivanja genetičkog materijala virusa kad se umnažao i to mu je ogromni potencijal da kombinira svoj genetički materijal i da se ispolje mutacije sa povoljnim svojstvom”, kaže prof. Vlahoviček pojašnjavajući kako mnoge od tih mutacija neće zaživjeti jer je većina nepovoljna za virus ili neutralna te ne mijenjaju svojstva virusa, a za širenje u populaciji mutacija se u jednom oboljelom mora toliko namnožiti da je ovaj može prenijeti na drugog čovjeka.

“Zato u svijetu ima svega nekoliko desetina varijanti, a ne više milijuna ili milijardi. Problem kod zaraznijih varijanti je u činjenici da stvaraju veći broj oboljelih u kraćem vremenu, što stvara pritisak na zdravstveni sustav. No one ne mijenjaju kliničku sliku bolesti niti utječu na težinu simptoma”, upozorio je prof. Vlahoviček pojašnjavajući da ćemo se susretati sa novim promjenama i mutacijama, a nitko ne može ni pretpostaviti u kojem će se smjeru one razvijati.

Mutacije se ne zbivaju samo na jednom mjestu nego na cijelom virusu, no u ovom trenutku je protein šiljak najzanimljiviji jer je riječ o mjestu na kojem se virus prvi put susreće s ljudskim organizmom te mu ono omogućuje brži ulazak u naše tijelo.