Što je zemlja siromašnija i neobrazovanija, ljudi se manje vakcinišu

Bosnu i Hercegovinu smo zadnjih nekoliko decenija naviknuli gledati na začelju Evrope po brojnim parametrima. U posljednje vrijeme na tom začelju svrstala se po broju vakcinisanih, novozaraženih i umrlih.

Prema posljednjim informacijama u BiH je vakcinisano tek 21 posto stanovništva, što je najmanje u cijeloj Evropi.

Ključni faktori povezani s kolebljivošću prema vakcinisanju 

Budući da je sticanje kolektivnog imuniteta na SARS-CoV-2 glavni preduvjet za vraćanje normalnijem životu, naučnici su tokom pandemije proveli brojna istraživanja utjecaja različitih socijalnih, bihevioralnih, kulturnih i drugih faktora na kolebljivost prema vakcinisanju.

Ali neka istraživanja o stavovima prema vakcinaciji rađena su i prije pandemije covida-19.

Primjerice, ugledni američki nestranački trust mozgova Pew Research otkrio je zanimljive korelacije između niza različitih faktora i nesklonosti vakcinisanju među Amerikancima.

Njegovo istraživanje pokazalo je da na kolebljivost, između ostalog, utječu: dob (mlađi su kolebljiviji od starijih od 65), etnička pripadnost (azijati su najmanje kolebljivi, a tamnoputi najviše), religioznost (ateisti su najmanje kolebljivi, a evangelički protestanti najviše), politička pripadnost (konzervativci su više kolebljivi, a liberali manje), socioekonomski status (bogatiji su skloniji vakcinisanju od siromašnih).

Također, jedno veliko istraživanje objavljeno u časopisu Brain, Behavior, and Immunity pokazalo je da su ljudi koji odbijaju vakcinisanje u prosjeku manjih kognitivnih sposobnosti.

U prilog gore navedenom govori i tablica (dolje) u kojoj se prilično jasno vidi korelacija između vakcinisanja i faktora koji su inače međusobno povezani – razina obrazovnih postignuća, BDP-a po glavi stanovnika i indeksa percipirane korupcije.

Sve zemlje koje imaju višu stopu vakcinasanih od BiH imaju također i viši BDP po glavi stanovnika, bolje rezultate na testovima PISA i nižu percipiranu korupciju.

Začarani krug faktora

To je za očekivati. Naime, razvijenije države više ulažu u kvalitetu obrazovanja, a ona se, među ostalim, očituje u uspjehu 15-godišnjaka na testovima PISA. BiH je u tom pogledu već godinama daleko ispod evropskog prosjeka.

Stepen obrazovanja važan je ljudski potencijal koji omogućuje naučna istraživanja i inovacije te razvoj sofisticiranih tehnologija i industrije koje pak rezultiraju višim BDP-om po glavi stanovnika.

U ekonomski uspješnim i uređenim zemljama uglavnom je i indeks percipirane korupcije niži. Povjerenje ljudi u vlasti u velikoj mjeri ovisi o tom faktoru.

Kako je već navedeno, neki od ključnih faktora koji utječu na kolebljivost prema cijepljenju su razine obrazovanja, socioekonomski status i povjerenje u vlasti. Stoga ne treba čuditi da su zemlje najuspješnije u vakcinisanju istovremeno bolje od BiH i po rezultatima PISA testova, i po BDP-u i po indeksu percipirane korupcije.

Naravno, na svaki od uspoređenih faktora utječu i brojni drugi faktori tako da korelacija nije savršeno precizna.

Autor: Index.hr

U tablici gore predstavljeni su udjeli vakcinisanih u ukupnoj populaciji, rezultati testova PISA po plasmanu zemlje (što je broj manji, to je uspjeh mladih veći), BDP u američkim dolarima i indeks percipirane korupcije prema plasmanu zemlje (što je broj veći, to je zemlja korumpiranija).