SLIČNE OBJAVE

Što više dijelite pozitivu, više ćete je dobiti u životu

Piše: D PA/09.11. u 16:01/Kategorija: Lifestyle, Zabava

Ako u sebi stalno vrtite crne misli tako ”trenirate” mozak da lakše prepozna ono negativno. Na sreću, vrijedi i obrnuto- mislite i činite dobro, pa ćete to i osjetiti.

Govore mi da sam negativna, da stalno u svemu vidim crnilo, a ja ne znam kako se uopće može gledati pozitivno na situaciju u kojoj živimo. Osjećam se kao da je svijet postao crna kronika gledajući i čitajući sve te crne loše vijesti. Moja prijateljica je pak čista suprotnost meni, u svemu vidi pozitivno. Ne znam kako joj to uspijeva i pitam se mogu li ipak učiniti nešto da na život gledam barem malo pozitivnije.

Možda ste čuli da neki ljudi znaju cinično reći kako su pesimisti zapravo iskusni optimisti. Opetovana razočaranja “treniraju” mozak da lakše prepozna negativno, ali vrijedi i obrnuto, opetovana pozitivna iskustva treniraju mozak da lakše primijetimo pozitivno.

Ne znam kako joj to uspijeva i pitam se mogu li ipak učiniti nešto da na život gledam barem malo pozitivnije.

Možda ste čuli da neki ljudi znaju cinično reći kako su pesimisti zapravo iskusni optimisti. Opetovana razočaranja “treniraju” mozak da lakše prepozna negativno, ali vrijedi i obrnuto, opetovana pozitivna iskustva treniraju mozak da lakše primijetimo pozitivno.

Sigurno ste iskusili da, nakon što se dugo fokusirate na neki objekt, čim prestanete, u svom umu i dalje to vidite. Isto vrijedi za glazbu koja i dalje “odzvanja” iako ste je prestali slušati. Zašto?

Odgovor leži u jednoj važnoj karakteristici našeg mozga, a to je njegova plastičnost.

Walter Chen istraživao je promjene u mozgu kroz opetovane aktivnosti i utvrdio da se svaki put kad ponovimo aktivnost sinaptička učinkovitost povećava, povezanost postaje trajnija i lakša za reaktivaciju. Kad god učinimo specifičnu aktivnost i ponavljamo je, s vremenom je mozgu potrebno sve manje energije za njenu izvedbu. Svima koji se bave nečim što zahtijeva uvježbavanje to je vrlo poznato jer je to način na koji razvijamo vještine. Kako tu plastičnost mozga i isti princip uvježbavanja možemo iskoristiti da nam život bude pozitivniji? Shawn Achor, autor knjige ” The happiness Advantage” ( Prednost sreće), kaže da mozak možemo uvježbati da ima više energije, bude pozitivniji, da primjećuje više mogućnosti i dobre stvari u životu.

Kako to učiniti?

Walter Chen preporučuje jednostavne intervencije kojima ćemo s vremenom uvježbati mozak da na stvari gleda pozitivnije- svaki dan nađite tri pozitivne stvari. Na kraju dana, prije spavanja, razmislite o tri specifične pozitivne stvari koje su vam se dogodile i zašto. Pod dobrim stvarima misli se na nešto što ste učinili za sebe, druge i svijet oko sebe. Možda ste ustupili sjedalo starijoj osobi u tramvaju, pomogli prijateljiu u pranju automobila, završili poslovni projekt, oprali suđe ili ste si jednostavno dopustili da uživate u zalasku sunca.

Svi smo “ovisnici” o nekoj vrsti emocija. Neki skupljaju pozitivne ( radost, iznenađenje, zahvalnost), a neki negativne emocije ( ljutnja, strah, tuga). Vježbajte mozak da sam počne tražiti pozitivne stvari i sojećaje. Hvatajte sebe i druge u dobrim stvarima te budite svakodnevni skupljač dobrih osjećaja. Svakodnevno nekome iskažite zahvalnost. Nema boljeg načina da dobijete nešto pozitivno za sebe od dijeljenja dobrih osjećaja. Što više dijelite dobre osjećaje, to ćete više i sebe obogatiti njima. Uzmite minutu da nekome kažete hvala ili da nekome odate priznanje za neko djelo, trud ili jednostavno zato što ta osoba postoji u vašem životu. Možete svaki dan nekome poslati e-mail. Starom prijatelju,poznaniku, suradniku, učitelju, možete poslati poruku: zahvaliti od srca svakome za koga se sjećate da vam je svjesno ili nesvjesno pomogao na bilo koji način.

Učinite nešto malo i jednostavno za druge, ali – molim vas- budite bez očekivanja. Činiti dobro samo je sebi svrha, ne očekujte ništa zauzvrat.

Svjesnost je usmjeravanje pozornosti na sadašnji trenutak bez prosuđivanja. Mnogi su usmjereni na prošlost, drugi većinom na budućnost, a rijetki žive u sadašnjosti.

cafe.ba