Što više prikupljenog novca od poreznih obveznika BiH treba uložiti u razvoj domaće privrede

Oko 19,5 milijardi maraka prošle godine prikupile su Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) i entitetske porezne uprave. I ove godine očekuju se visoki prihodi i evo šta kažu ekonomski analitičari u šta bi se trebao najviše trošiti novac poreznih obveznika.

Vlasti u Bosni i Hercegovini treba da znaju da ostajemo bez radne snage zato što su male plaće i nemamo ekonomskog razvoja, ističe Zoran Pavlović, poslovni savjetnik – ekonomski analitičar, i pojašnjava:

– Sindikati insistiraju na znatnom povećanju minimalne plaće, a poslodavci moraju još više izdvajati za neto isplaćenu plaću. Na taj način se pune penzioni i zdravstveni fondovi koji se troše nemilice. Mladi nam odlaze jer i kada bi dobili posao, ne mogu u BiH živjeti od niskih plaća. Moramo unaprijediti mehanizme za podršku ekonomskom razvoju pojedinačnih kompanija na transparentan način. Zato imamo sve institucije koje nam trebaju, privredne komore, udruženja poslodavaca, naše ambasadore u stranim zemljama i na taj način unaprijedimo domaći ekonomski razvoj.

Pavlović tvrdi da vlasti u BiH ništa ne rade da podignu standard građana.

– Veći standard može se dostići ako bi se sve vlade u BiH odrekle dijela prikupljenog novca koji je plod inflacije, a ne boljeg poslovanja, javnog sektora i resornih ministarstava. S druge strane, ljudi bez posla i novca ne mogu da žive, a u BiH se nije pokrenuo ni jedan ozbiljan projekat u proizvodnji da se ljudi zaposle. Poduplao bih subvencije poljoprivrednicima jer hrana i energija su dva elementa bez kojih se ne može preživjeti. Treba racionalizovati svu javnu potrošnju i na taj način dio prikupljenog novca od poreza da se ostavi u rezervi za investiciono profitabilne projekte. Gradnja autoputeva se može finansirati od novca koji prikupi Uprava za indirektno oporezivanje koji su za to i namijenjeni, ali za izgradnju autoputeva uzimamo kredite, a veliki novac od poreznih obveznika troši se na javni sektor, čija je korist za privredu gotovo ravna nuli – ističe Pavlović.

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, smatra da bi se više novca prikupljenog od poreznih obveznika trebalo ulagati u jaču vidljivost bh. privrede u inostranstvu.

– Novac bi se trebao ulagati za predstavljanje naših firmi na najznačajnijim međunarodnim sajmovima. U organizovane dolaske firmi i kupaca iz inostranstva u BiH. To radi i Turska sa kojom imamo značajnu saradnju i oni iz svojih budžeta snose troškove na sajmove privrede nekih firmi iz inostranstva. Privredna komora FBiH su česti korisnici ovakvih programa, posebno u privrednoj saradnji sa Turskom. Ako imamo novca, to bi trebali biti “ozbiljni” iznosi da se daju poticaji prvenstveno izvozno orijentisanim našim kompanijama. Tu mislim na autoindustriju, metalnu industriju, proizvođače namještaja… – predlaže Jašarspahić.

Prema riječima ekonomiste Igora Gavrana, ova sredstva bi svakako trebalo iskoristiti u interesu privrede i građana, a to se može učiniti na više načina.

– Naprimjer, direktni podsticaji privredi za razvoj i povećanje proizvodnje onih proizvoda od čijeg uvoza najviše zavisimo i čija cijena je najviše rasla u prethodnom periodu direktno bi pomogli samim proizvođačima, ali indirektno i dugoročno svima jer bi se povećala zaposlenost i javni prihodi, a cijene bi mogle biti niže za kupce. Drugi način bio bi da se znatno umanje porezi, doprinosi i svi ostali troškovi poslovanja na koje vlasti mogu utjecati, a da se privremeni manjak prihoda pokriva ovim akumuliranim sredstvima dok se pozitivni efekti na razvoj privrede ne odraze u tolikoj mjeri da se i s nižim stopama javni prihodi vrate na raniji nivo i dalje rastu. Treći način bio bi da se sredstva iskoriste za ranije vraćanje javnog duga i time u narednom periodu oslobodi veći dio javnih prihoda za kontinuiranu podršku privredi ili postupno smanjenje poreznih i drugih opterećenja – predlaže Gavran.

Faktor