Strane radnike trpaju u poslovne prostore kao stoku, a stanarima zagorčavaju život

VLASNICI stanova u Hrvatskoj sve više iznajmljuju svoje objekte za smještaj stranih radnika, a sve je popularniji smještaj radnika u poslovne prostore zbog čega su se pobunili suvlasnici zgrada u Gajevoj i Veslačkoj ulici u Zagrebu. 

Naime, jedni vlasnici poslovnog prostora u zgradi u Veslačkoj ulici pokušali su u svega 200 kvadrata smjestiti 40 radnika, dok su vlasnici u zgradu u Gajevoj, u kojoj živi tek desetak ljudi i koja je znatno oštećena u potresu, pokušali smjestiti njih čak 80 a da prvotno nikoga od suvlasnika zgrade o tome nisu obavijestili.

Suvlasnici obje zgrade u Zagrebu su se pobunili. Ističu da vlasnici poslovnih objekata prenamjenjuju poslovne objekte za smještaj radnika “na svoju ruku”, odnosno da ne poštuju zakonske regulative. Kažu da protiv stranih radnika nemaju ništa protiv, ali da nije u redu te da je krajnje opasno na ovakav način preopterećivati zgrade. U razgovoru za Index kazali su nam da su, između ostalog, ovakvi smještaji za radnike, koji pretežito dolaze iz Azije, u krajnju ruku nehumani.

Pokušali prenamijeniti poslovni prostor u stambeni a da nikoga o tome nisu obavijestili 

Predstavnica suvlasnika zgrade u Veslačkoj ulici arhitektica Dražena Bašić Lovrić ispričala nam je za slučaj koji se pojavio u njezinoj zgradi koja ima 90 stanova, od kojih su tri poslovna prostora, a sveukupno u zgradi živi oko 200 stanara.

Priča nam da je u 202 kvadrata poslovnog prostora trebalo biti postavljeno 40-ak kreveta za strane radnike te kako je oglasa za iznajmljivanje takvih prostora u Zagrebu sve više, posebice u centru grada. Ističe da se radi o prenamjeni poslovnih objekata za smještaj radnika bez da je za to donesena potrebita zakonska regulativa.

“To je bio poslovni prostor u kojemu su radili ljudi u sklopu jedne firme. Nakon što su oni izašli iz prostora, rečeno nam je da će se prostor preuređivati. Vlasnici prostora preuređivanje moraju prijaviti upravitelju zgrade i predstavniku suvlasnika zgrade. Javili su samo meni.

Smatrala sam da je to u redu, jer se prostori trebaju održavati, sve dok nije došlo do trenutka kada sam ih pitala koji će se točno zahvati raditi u prostoru, na što su mi rekli da je u pitanju isključivo ‘kozmetičko uređivanje’. Pitala sam ih za dokumentaciju po kojoj izvode radove. Rekli su mi da ju nemaju jer nije potrebna.

Onda smo vidjeli da unose više sanitarnih uređaja, a došlo je do problema u prostoru kada su presjekli zajedničku instalaciju pa su me zvali. Dolaskom u prostor sam vidjela te krevete i shvatila da se ne radi o preuređivanju, već prenamjeni prostora, a prenamjena prostora zahtijeva određenu dokumentaciju. Ja sam na dokumentaciji inzistirala, a vlasnici su se ponašali bahato i rekli mi da sa svojim stanom imaju pravo raditi što žele.

Prečešljala sam sve zakonske regulative, a u međuvremenu sam saznala da se prostor priprema za strane radnike. Postoji Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj i prema njemu u prostoru može boraviti najviše šest sezonskih radnika. Pravilnik također zahtijeva ispravnu opremu i uređaje u prostoru.

Pravilnik također nalaže da najmanja površina za jednu osobu treba iznositi 14 m2, za dvije 20 m2, za tri 26 m2, za četiri 32 m2, za pet 38 m2 i za šest 44 metra kvadratna. Ipak, Pravilnik se odnosi samo na sezonske strane radnike, a ovdje se radi o stalnom smještaju”, kazala nam je Bašić Lovrić. 

“U prostor se nabacaju kreveti na kat s po 40 centimetara razmaka između njih, tek toliko da se netko može provući i leći u taj smještaj. To je nehumano”

Bašić Lovrić ističe da je u ovom slučaju riječ o stambenoj zgradi u kojoj su statička, instalacijska i sigurnosna opterećenja projektirana sukladno standardima stambenog i poslovnog prostora. Kaže kako zgrade nisu predviđene za smještaj neograničenog broja ljudi te da ovakvi primjeri grupnih smještaja, s aspekta sigurnosti, zahtijevaju drugačije norme.

“Radovi u Gajevoj ulici su zaustavljeni dan prije useljenja, slično kao kod nas. Tu sam prepoznala određeni obrazac. Naime, nikada firma sama ne uređuje prostor, već unajmi nekoga, oni to naprave na brzinu dok nitko ne primijeti, uređaje unose po noći, a puno je teži put to zaustaviti ako se netko već uselio u taj prostor. 

U prostor se nabacaju kreveti na kat s po 40 centimetara razmaka između njih, tek toliko da se netko može provući i leći u taj smještaj. Strašno je kako se tretira te ljude. Imamo problem neuvjetnog smještaja i iskorištavanja nevolje stranih radnika u kojima su oni prisiljeni prihvatiti te uvjete”, kazala nam je. 

Suvlasnici zgrade u Veslačkoj ulici kazali su da nisu ksenofobi i da nemaju ništa protiv stranih radnika, ali da žele da sve u zgradi bude legalno. Ističu i da su zabrinuti zbog ovakvog, kako kažu, nehumanog smještaja radnika.

Jedan od suvlasnika zgrade u Veslačkoj ulici kazao nam je da vlasnik prostora već godinama ne plaća pričuvu, da se dug popeo na iznos od gotovo šest tisuća eura te da su zbog toga trenutno s njim na sudu.

Pokušali smo kontaktirati vlasnike poslovnog prostora za izjavu, no bili su nedostupni.

U Gajevoj u jedan poslovni prostor pokušali smjestiti čak 80 radnika

Velik problem s prenamjenom poslovnog prostora za smještaj stranih radnika imali su i stanari u Gajevoj ulici, gdje se poslovni prostor prenamjenjuje u smještaj za čak 80 ljudi. O useljenju prekomjernog broja radnika ih nitko nije obavijestio, već su za sve saznali kada su vidjeli kako radnici koji u zgradi izvode radove iskrcavaju ogroman broj namještaja.