Strani radnici u BiH: Ko dolazi, gdje rade i zašto kvote ostaju djelimično iskorištene

U 2024. godini zabilježen je osjetan porast stranih radnika u Bosni i Hercegovini – izdato je ukupno 5.798 radnih dozvola, što je povećanje od 26,43 % u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, uprkos rastu, njihov udio u ukupnoj zaposlenosti i dalje iznosi svega 0,7 %, što znači da prisustvo stranaca na tržištu rada nema značajniji utjecaj.

Vijeće ministara BiH je odobrilo ukupnu kvotu od 6.073 radne dozvole za ovu godinu, uključujući 3.623 za novo zapošljavanje i 2.450 za produženje postojećih. Međutim, iskorištenost kvote varira – u Republici Srpskoj iznosi čak 98 %, u Brčko distriktu 64 %, dok je u Federaciji znatno niža, samo 42 %. Na nivou cijele BiH, iskorištenost je 56 %.

Od ukupno izdatih dozvola, 3.422 su dio godišnje kvote, dok su 2.376 izdate van nje, u slučajevima koji uključuju visoko obrazovane strance, postdiplomce, stručnjake, sportiste, nastavnike s posebnim znanjima, bračne partnere građana BiH ili osobe koje su se odrekle bh. državljanstva.

Najviše stranih radnika dolazi iz Turske, Nepala, Srbije, Indije i Bangladeša. Najveći rast broja dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine, dok su pad bilježile Turska, Kuvajt i Sirija.

U pogledu kvalifikacija, najviše dozvola (27,84 %) izdato je polukvalificiranim radnicima, zatim visokoobrazovanim (22,34 %) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71 %). Ovo predstavlja zaokret u odnosu na prethodne godine kada su visokoobrazovani činili većinu.

Sektori u kojima je izdato najviše dozvola su građevinarstvo (22,5 %), prerađivačka industrija (14,56 %) i ostale uslužne djelatnosti. Ranije je trgovina bila dominantan sektor za angažman stranaca.

Kada je riječ o spolu, muškarci su i dalje dominantni – 86 % izdatih dozvola u 2024. pripalo je muškarcima, dok je ženama izdato 804 dozvole, što je ipak više nego prethodnih godina kada je učešće žena bilo ispod 10 %.

Iskorištenost kvota u periodu 2020–2024. varira: BiH je imala najvišu iskorištenost 2021. godine (71 %), a najnižu 2022. (51 %). Federacija BiH bilježi nagli pad iskorištenosti – s 93 % u 2021. na svega 42 % u 2024. godini. S druge strane, Republika Srpska održava konstantno visoku iskorištenost.

Zanimljivo je da se kvote u RS-u posljednje tri godine nisu povećavale, dok su u FBiH i Brčko distriktu zabilježeni značajni skokovi – u Brčkom čak 96 % povećanja u odnosu na 2024.

Iako poslodavci sve više traže radnu snagu iz inostranstva – prvenstveno za sektore trgovine, građevinarstva, usluga i industrije – birokratski procesi, složene procedure i nedovoljna institucionalna koordinacija predstavljaju glavne prepreke za efikasno zapošljavanje stranaca. Rokovi se često ne poštuju, a komunikacija između nadležnih tijela ostaje neučinkovita.

Sve više novoizdanih dozvola u odnosu na produžene može upućivati na to da većina stranih radnika u BiH boravi kratkoročno, bez dugoročnih planova ostanka.

Konačne odluke o kvotama donosi Vijeće ministara BiH, na osnovu prijedloga koje Agenciji za rad i zapošljavanje dostavljaju entitetske i distriktne institucije.

Sindikati, međutim, upozoravaju da se u ovom procesu zanemaruje domaći radni potencijal i da je neophodno zadržati ravnotežu između zaštite domaće radne snage i potrebe za uvozom radnika, uz veću transparentnost i bolju regulaciju cjelokupnog sistema.