Stravična poruka Evropi: Iran lansirao projektil koji leti 4.000 kilometara

Iran je izveo raketni napad balističkim projektilima na britansku vojnu bazu na Ostrvima Čagos, što je dodatno pojačalo strahove da su glavni evropski gradovi sada u dometu mogućih napada ovog režima.

Napad na bazu

Dvije balističke rakete ispaljene su prema Dijego Garsiji, bazi u Indijskom okeanu koju zajednički koriste SAD i Velika Britanija, u noći između petka i subote.

Ova značajna eskalacija neprijateljstava dogodila se samo nekoliko sati nakon što je Kir Starmer dao dozvolu Donaldu Trampu da koristi bombardere bazirane u Velikoj Britaniji za prijetnju prema Ormuskom moreuzu.

Izvori su naveli da je jedna od raketa otkazala tokom leta, dok je druga presretnuta od strane američkog ratnog broda.

Evropa u dometu

Stručnjaci za odbranu ističu da je incident značajan jer označava prvi put da su rakete srednjeg dometa korištene u ovom konfliktu, odnosno rakete koje mogu preći znatno veće udaljenosti nego što se ranije smatralo da Iran posjeduje.

Dijego Garsija nalazi se oko 3.800 kilometara od Irana, čime se dovodi u pitanje ranija tvrdnja režima da njegove balističke rakete mogu dosegnuti samo 2.000 kilometara.

Stručnjaci upozoravaju da bi potvrda većeg dometa iranskih raketa značila da su i glavni gradovi Zapadne Evrope sada u njihovom dosegu.

To uključuje i Pariz, koji je udaljen 4.198 kilometara od Teherana, dok se London nalazi na “ivici ranjivosti” na oko 4.435 kilometara.

Upozorenja stručnjaka

Ova uznemirujuća procjena dolazi u trenutku kada general Sir Ričard Barons upozorava da je moć Irana možda “serijski potcijenjena”.

Bivši šef snaga odgovarao je na pitanja da li je Tramp bio u pravu kada je rekao da Velika Britanija nije uradila dovoljno ili da su protivnici rata u pravu da je Velika Britanija uvučena u rat.

– Oboje može biti tačno. Rat generalno ne prati scenario, a neprijatelj uvijek ima svoj glas, a u ovom slučaju taj glas ima Iran i on je serijski potcijenjen. Gdje smo sada ovaj konflikt i način na koji se razvija sada stavlja britanske interese i interese naših saveznika u rizik i potpuno ignorisanje više nije prihvatljivo, čak i ako su odluke na početku konflikta bile drugačije – rekao je Barons.

General je dodao da Velika Britanija pomaže SAD-u u “primjeni vojne sile”, naglašavajući da imaju obaveze prema njima i da su, iako se to možda na početku nije smatralo dobrom idejom, sada uključeni.

Stručnjak za spoljne poslove Navaf Al-Tani također je reagovao na napade na Dijego Garsiju, tvrdeći da je dugo važeće mišljenje o iranskim raketnim sposobnostima “upravo srušeno”.

– Raketa koja je stigla do Dijego Garsije sugeriše domet od oko 4.000 kilometara, što prelazi srednji domet i ulazi u kategoriju raketa srednjeg dometa (IRBM). To je strateški skok jer ‘Pariz dolazi u domet, London se približava ivici ranjivosti, zavisno od tačke lansiranja i tereta’ – rekao je Al-Tani.

Širi kontekst

Iran je prije napada upozorio da je Kir Starmer stavio britanske živote “u opasnost” dopuštajući Trampu da koristi B-52 i druge avione sa RAF Fairford i Dijego Garsije za napade na iranske raketne lokacije.

Petak navečer označio je početak treće sedmice konflikta i poklopio se s udarom američkih i izraelskih snaga na postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu, pri čemu nije došlo do curenja radioaktivnosti.

Ministarstvo odbrane opisalo je iranske akcije protiv vojne baze kao “prijetnju” britanskim interesima, naglašavajući da RAF avioni i drugi britanski vojnici nastavljaju štititi osoblje u regionu.

Dijego Garsija ima veliki strateški značaj za SAD i godinama se koristi kao polazna baza za operacije na Bliskom istoku, sa velikim aerodromom, skladištima goriva, radarima i dubokom lukom.

SAD i Izrael tvrde da je glavni motiv vojnih akcija u Iranu sprječavanje razvoja nuklearnog oružja.

Napadi Irana na Dijego Garsiju dolaze u trenutku rastuće zabrinutosti zbog uticaja na cijene nafte i gasa, izazvanog konfliktom između SAD-a, Izraela i Irana.