Stravična svjedočenja Bošnjaka iz Vlasenice: Kad sam došao sebi, bio sam crn sav, vilica mi slomljena, peta slomljena

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je na suđenju za zločin počinjen u Vlasenici rekao kako je tokom privođenja u Sekretarijat unutrašnjih poslova (SUP) čuo iz druge prostorije glas optuženog Maneta Garića, koji je pitao “zbog čega se dovode ljudi koji nisu na spisku”.

Hajrudin Gogić je kazao da je priveden u SUP na ispitivanje zajedno s drugim mještanima, ali da mu nisu rekli zbog čega su ga doveli niti da je došlo do ispitivanja.

– Odvode me na drugi sprat i uvode u prostoriju, a druga prostorija pored, vrata bila malo otvorena, čujem kaže: “Što dovodite ljude van spiska?’”. Ja sam poznao da je Mane Đurić – prisjetio se on.

On je objasnio da je Đurića poznavao prije rata, kada mu je dovozio drva, i da mu je zbog toga prepoznao glas, ali da ne zna da je on bio načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB).

– Onda nastaje tuča, prebijanje, Stevo Mumović i zaštitar po imenu Radenko Stanić. Nisu me mogli oboriti, tukli su me palicama, ne pita ni za izjavu, ni išta drugo, samo su rekli: “I ovo je Alijin”, i ništa više – kazao je Gogić, dodavši da su ga oborili s nogu kada su počeli udarati kablom od struje.

Branilac optuženog Radenka Stanića, Veljko Čivša je, čitajući raniji iskaz koji je svjedok dao Tužilaštvu BiH, rekao kako on u odgovorima navodi da ne poznaje Stanića i da je kazao da ga je tukao Radenko Bojanić, što je svjedok negirao tvrdeći da je istina ono što danas govori.

Gogić je rekao kako ga je iz SUP-a izveo njegov podstanar Nedeljko Sokanović, založivši se za njega, a da je, zbog udaraca koje je dobio, osam dana ležao u kući.

– Nedeljko, kad je vidio mene u kakvom sam stanju, samo je počeo plakati – prisjetio se Gogić, dodavši da je nakon oporavka uspio dobiti potvrdu za izlazak iz Vlasenice i da je otišao sa svojom porodicom.

Za zločin protiv čovječnosti počinjen u Vlasenici u periodu od aprila 1992. do marta 1993. godine sudi se Manetu Đuriću, Radenku Staniću, Miroslavu Kraljeviću i Goranu Gariću, koji su optuženi za progon bošnjačkog civilnog stanovništva – ubistvima, zatvaranjima, prisilnim nestancima, seksualnim zlostavljanjem i drugim nečovječnim djelima.

Prema optužnici, Đurić je bio načelnik SJB-a u Vlasenici i član Kriznog štaba, Stanić komandir SJB-a, Kraljević komandir specijalnog voda policije poznatog kao Mićini specijalci, a Garić policajac.

Ekrem Galijašević, drugi svjedok Tužilaštva BiH, pričao je o situaciji u Vlasenici o kojoj mu je govorio njegov otac Muhamed i saznanju o njegovom odvođenju iz porodične kuće.

– Moja nana Naza Galijašević mi je prenijela da je 2. juna 1992. godine otac odveden od strane svjedoka VS-6, izveden iz porodične kuće nekad u večernjim satima i odveden u policijsku stanicu, odakle mu se od tog 2. juna gubi svaki trag – posvjedočio je Galijašević.

On je ispričao kako je njegova tetka pokušala izvući oca, ali da su nakon pet-šest dana dobili informaciju da je kasno i da mu se više ne može pomoći, a da je naknadno saznao da se u vezi sa odvođenjem njegovog oca spominje i Mićo Kraljević.

Tvrdnju Kraljevićevog branioca Miodraga Stojanovića da je informaciju o umiješanosti Kraljevića u nestanak njegovog oca dobio nakon 2017. godine, kada je davao iskaz Tužilaštvu BiH, svjedok je potvrdio.

Mehmed Talović, koji je u Bratuncu radio kao brico, kazao je da je, nakon poziva putem razglasa da svi stanovnici muslimanske nacionalnosti izađu ispred kuća, s komšijom pokušao u tamiću izaći iz Vlasenice, ali da su ih zaustavili i odveli u policiju na ispitivanje.

– Prišao mi je jedan i rekao: “Vidi njega, balije, đe te nađoše takvog?” Ošamari me pa kaže: “Da ti ispravim stranu”, pa me u drugu stranu ošamari, izvadi nož i kaže: “Što imaš lijepe oči, daj mi jedno” – ispričao je Talović pokazujući rukom na licu kako mu je nožem prelazio.

On je izjavio da su istog dana pušteni, ali da je u bijegu preko neke livade ponovo zarobljen od grupe muškaraca i pretučen.

– Sjećam se samo prvog udarca, dalje ničega… Kad sam došao sebi, bio sam crn sav, vilica mi slomljena, peta slomljena – kazao je on.

Prepričavajući događaje koje je proživio, on je rekao da ga je spasio neki muškarac tako što ga nije dao drugim policajcima “da ga dokrajče” i sproveo ga do Kladnja u autobusu.

– Ja sam se okrenuo i kazao: “Hvala ti, jarane.” On je rekao: “Šuti, dobro si me ošišao” – ispričao je Talović.

Suđenje će se nastaviti 6. oktobra, kada je planirano saslušanje tri svjedoka.