Stres je normalna pojava, ali ako ga osjećate svakodnevno može biti znak nečeg ozbiljnog

Stres je “normalan ljudski odgovor na nešto što fizički ili emocionalno opterećuje osobu”, rekla je dr. Gail Saltz, vanredna profesorica psihijatrije u The New York Presbyterian Hospitalu u New Yorku.

Radi se o svakodnevnoj pojavi za većinu ljudi, ali previše stresa može predstavljati znak da su u pitanju neki dublji problemi.

“Akutni stres, onaj koji se javlja u određenom trenutku u kratkom vremenskom razdoblju, može biti od pomoći u snalaženju u nekoj specifičnoj situaciji”, rekla je dr. Cynthia Ackrill, certificirana edukatorica ovladavanja stresom.

“U tim trenucima vaši otkucaji srca i disanje se ubrzavaju”, rekla je. “Hronični stres nastaje nakon što se tjelesni sustav opetovano aktivira.”

Stres sam po sebi nije loš, ali može postati toksičan kad se ne rasprši nakon što stresna situacija prođe, rekla je Ackrill.

Situacije kad stres ukazuje na nešto ozbiljnije

Može biti teško odrediti kada stres prelazi u nešto ozbiljnije poput anksioznosti i depresije. “Ako su brige nametljive izvan stresne situacije, radi se o anksioznosti”, rekao je Ackrill. “Ako je tuga raspoloženje koje ne možete promijeniti izvan situacije, to je depresija.”

“Stres sam po sebi nije psihijatrijsko stanje”, rekla je Saltz, ali može pogoršati druga mentalna stanja poput depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

“To bi također mogao biti znak općeg anksioznog poremećaja, koji karakterizira najmanje šest mjeseci pretjerane brige, pored ostalih simptoma”, smatra psihologinja dr. Alfiee Breland-Noble.

“Neki uobičajeni simptomi uključuju probleme sa spavanjem, nemir i poteškoće s koncentracijom. S druge strane, ako se vaš stres riješi nakon što situacija prođe i možete funkcionirati na svojoj optimalnoj razini na poslu i u školi, to bi moglo biti samo to – stres”, rekla je Saltz.

Ako sumnjate da imate hronični stres ili neki drugi mentalni poremećaj, Breland-Noble savjetuje da potražite pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.

Tehnike brzog oslobađanja od stresa

“Neki ljudi mogu pronaći olakšanje od stresa aerobnim vježbama”, rekla je Saltz, “kao što je trideset minuta aktivnosti kako biste povećali broj otkucaja srca.”

“Jedna od najstarijih i najjednostavnijih tehnika je uvježbano disanje”, objašnjava Ackrill. “Stavi ruku na trbuh i vidi možeš li udahnuti tako da ti se dijafragma spusti, a ta ruka na trbuhu podigne”, objasnila je.

“Kad usporite disanje i fokusirate se prema unutra, to vašem mozgu šalje signale da ste dobro”, tumači Ackrill, a piše CNN.