Strožije kazne u saobraćaju samo su dio rješenja za sigurnije ceste u BiH

Novi zakon prvi put definiše bahatu vožnju i uvodi strožije kazne za najteže saobraćajne prekršaje, dok stručnjaci upozoravaju da represija sama po sebi nije dovoljno rješenje

Građani Bosne i Hercegovine godinama upozoravaju na problem bahate vožnje, koja ugrožava sigurnost svih učesnika u saobraćaju. Uprkos brojnim saobraćajnim nesrećama na našim putevima, sa tragičnim ishodima, zakon koji prepoznaje pojam “bahata vožnja” nije postojao. Do sada.

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini počela je 27. maja.

Predlagač Zakona, Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za Oslobodjenje.ba kaže da je jako sretan što je inicijativa usvojena te da je riječ o provjerenom modelu.

– Nije ovo izmišljanje tople vode. Ovo je sistem koji funkcioniše u zemljama Evrope, pa i u najbližem susjedstvu, koji tačno propisuje da “ubice za volanom”, koji su prijetnja sigurnosti drugim ljudima u saobraćaju, moraju biti žestoko kažnjeni, kazao je Magazinović.

Šta je obuhvaćeno izmjenama?

Za bahatu vožnju predviđene su visoke novčane kazne, zabrana upravljanja vozilom i kazneni bodovi. Za prvi prekršaj kazna iznosi od 2.000 KM, oduzima se vozačka dozvola na šest mjeseci i dodjeljuju se dva kaznena boda. Kod ponovljenih prekršaja kazne su znatno veće, uz mogućnost trajnog oduzimanja vozila.

Pooštrene su i kazne za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje i nevezivanje sigurnosnog pojasa, posebno ako zbog toga dođe do saobraćajne nesreće. Strožije se kažnjava i vožnja pod utjecajem alkohola i narkotika, uz veće novčane kazne, zabranu upravljanja vozilom i kaznene bodove.
Izmjene su riješile još jedno važno pitanje – odbijanje testiranja na narkotike.

NASTAVAK VIJESTI ISPOD OGLASA

– Zakon je posljednjih 20 godina predviđao da vozač može odbiti test i platiti kaznu koja apsolutno nije u funkciji sprečavanja bahatih vozača da učestvuju u saobraćaju. Danas se korištenje droge u saobraćaju smatra bahatom vožnjom i potpada pod rigorozne kazne. Po novom zakonu, odbijanje testiranja na narkotike podrazumijeva kaznu od 1.000 KM, uz date ovlasti policiji da privede osobu koja je odbila testiranje, objasnio je Magazinović i istakao da je već zabilježeno više takvih slučajeva.

– Policija je ovim izmjenama dobila snažan alat koji im je nedostajao i ključna je za njihovu efikasnu primjenu, dodao je.

Detaljnije o novom modelu sankcionisanja prekršaja čitajte ovdje.

Kazne (ni)su stroge

Kako ističe Magazinović, ovo nije zakon koji pogađa većinu vozača, već nesavjesne pojedince koji ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.

– Zakon je namijenjen jednom malom broju ljudi koji terorizira većinu svojom vožnjom, poručio je, naglasivši da su strožije mjere i kazne usmjerene na takve vozače.

Osvrćući se na komentare pojedinaca koji smatraju da su kazne sada prestroge, Magazinović je poručio da bi one, da se njega pita, bile i strožije.

– Nemoj biti bahat vozač i baš te briga kolika je kazna. U tom slučaju nema potrebe za strahom od zakona, rekao je.

Istakao je i da stroga saobraćajna pravila nisu novost te da vozači iz BiH poštuju ograničenja u zemljama poput Austrije, gdje za prekršaje nema tolerancije.

–    Pravila oblikuju ljude. Ljudi koji su u Bosni i Hercegovini obijesni, vežu pojas i gledaju ograničenja kad dođu na granični prelaz, kazao je naš sagovornik.

Magazinović tvrdi da cilj Zakona nije punjenje budžeta, već odvraćanje vozača od opasnog ponašanja u saobraćaju. Kako kaže, uspjeh zakona će se mjeriti time da se izriče što manje kazni jer vozači poštuju pravila.

Represija nije dovoljna

Mada kazne jesu važne, ali sama represija ne može dati dovoljan rezultat, smatra doc. dr. Adnan Omerhodžić s Fakulteta za saobraćaj i komunikacije UNSA, stručnjak iz oblasti sigurnosti cesta i ekspertiza saobraćajnih nesreća.

– Kazne za počinjene prekršaje u saobraćaju dio su represivnih mjera, koje mogu dati samo određene rezultate u segmentu prevencije, te istovremeno poslati poruku javnosti da sistem funkcioniše, navodi Omerhodžić.