sa 2
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Evropska unija sutra bi trebalo da predstavi paket mjera u borbi protiv klimatskih promjena. Cilj je do 2030. godine smanjiti emisiju ugljen-dioksida i drugih štetnih gasova u odnosu na 1990. godinu, a očekuje se da do 2050. godine i Evopske zemlje, ali i cijeli svijet postanu karbonski neutralne. Očekuje se da bi države Zapadnog Balkana, među njima i BiH, trebalo da budu izuzete iz tog mehanizma u narednih deset godina, pod uslovom da uvedu oporezivanje ugljen-dioksida. Budući da domaćim vlastima to nije prioritet, mogli bi da osjetimo velike ekonomske-socijalne posljedice, upozoravaju stručnjaci.

Krajnje je vrijeme da se vlasti BiH uključe u procese na koje su se sami obavezali potpisivanjem Pariskog klimatskog sporazuma, ali i nedavno usvojenog dokumenta koji je uslov da BiH pokaže svoje opredjeljenje za sprovođenje sporazuma. Da BiH lako prihvata obaveze, a teže ih sprovodi, smatraju i stručnjaci iz ove oblasti. Borba protiv klimatskih promjena, navode, nije prioritet u bh. javnom prostoru, te je period do kraja godine ključan za sve države, kad je riječ o ovom procesu.

Uvođenje mehanizma oporezivanja roba

“Trenutno nismo spremni. Neophodno je da nešto hitno uradimo, da se priključimo tom “vozu””, rekao je Mirza Kušljugić, profesor Univerziteta u Tuzli.

Za BiH i cijeli Zapadni Balkan očekivani paket mjera Evropske unije značio bi uvođenje mehanizma oporezivanja roba koje sadrže ugljen-dioksid. U suprotnom, i za njih će, prilikom svakog izvoza u blok, vrijediti primjena taksi na granici, što će prouzrokovati nekonkurentnost i nemogućnost izvoza na evropsko tržište.

“Takva vrsta robe je u prvom trenutku električna energija, željezo, čelik, vještačka đubriva i aluminijum, da se oni oporezuju, ne bi li se na taj način natjerale zemlje, iz kojih ti proizvodi dolaze, da i oni uvedu kod sebe mehanizme oporezivanja CO2”, naveo je Damir Miljević, član odbora RESET.

Kovid krizu Unija koristi upravo za pokretanje nove ekonomije bazirane na zelenoj energiji, te je za Zapadni Balkan predvidjela program tzv. Zelene agende, u okviru kojeg je izdvojeno oko devet milijardi evra koje će biti uslovljene, upravo, primjenom dekarbonizacije. To znači da nijedan projekat koji će biti finansiran iz tih sredstava isključuje korištenje fosilnih goriva.

“Tu se, većinom podrazumijeva vjetar, ubrzano se radi na tome da se obezbijedi akumulacija te energije… Da li će to biti neko tranzitno gorivo ili hidrogen, da li će se on koristiti ili ne, to je sve nešto što će se dešavati u ovom periodu od 20 do 30 godina”, kazao je Denis Žiško, Centar za ekologiju i energiju Tuzla.

Neučestvovanja u energetskoj tranziciji

Koncept današnje energetike BiH zasnovan je na neefikasnoj upotrebi energije, posebno u industriji, što za posljedicu ima značajno zagađenje okoline. Usvajanje novih smjernica, značilo bi, samim tim, zaustavljanje procesa gradnje novih termoelektrana. Upućeni su svjesni rizika kojima bi veliki broj radnika, prvenstveno rudara, ostao bez posla. Ipak, smatraju da će neusvajanje evropskih smjernica imati mnogo veće posljedice.

“Onda ćemo plaćati mnogo skuplje električnu energiju, naši će proizvodi postati nekonkurentni, jer ne zaboravite, obnovljivi izvori energije kad se otplate, a to je period od nekih deset godina, onda je proizvodna cijena električne energije takvih objekata ista kao što je danas iz hdroelektrana, što znači mnogo manja nego proizvodna cijena iz termoelektrane na uglju”, rekao je Mirza Kušljugić, profesor Univerziteta u Tuzli.

Zbog neučestvovanja u energetskoj tranziciji i novoj industrijskoj revoluciji BiH ima tendenciju da postane crna rupa u Evropi, tvrde stručnjaci.