Stručnjaci odgovorili – Šta uraditi da za komunikacijsku industriju u BiH nastupe bolji dani?

Situacija u odnosima s javnošću znatno se promijenila u posljednjih desetak godina, ne toliko u principima pristupa komunikacijama koliko u samom sistemu. Promjene nisu stale i svakodnevno se dešavaju a na agencijama, medijima i brendovima je da se prilagode promjenama i tržištu plasiraju ono najbolje.

Na nedavno održanoj prvoj Woman.Comm konferencije koja je za cilj imala da okupi sve ljubitelje komunikacijske industrije, sa posebnim fokusom na žene održao se i panel pod nazivom “Šta uraditi da za komunikacijsku industriju u BiH nastupe bolji dani?”.

Panelistice su bile prave predstavnice ovog sektora u našoj zemlji. Kazale su da je za bolji i kvaliteniji razvoj komunikacijske industrije BIH neophodno udruživanje, ulaganje u tehnologije i ljude a najviše sloboda i odvažnost kada je kreativnost u pitanju.

Vesna Vlašić, CEO agencije McCann Sarajevo, kazala je kako u BiH imamo veliko bogatstvo kreativnosti, istinske sirove kreativnosti koja je nastala zbog uticaja raznih sila, a najviše onih negativnih.

“Zbog svega što se dešavalo u našoj zemlji bili smo prisiljeni da se borimo, da budemo inovativni i drugačiji i danas rezultati govore da smo u tome i uspjeli. Izazovi su ti koji stvaraju prilike da učimo, rastemo i razvijamo se”, kazala je.

Komunikacijska industrija u BiH prati svjetske trendove. Vlašić kaže da to uvijek nije dobar primjer jer bi bilo bolje da smo i mi u nečemu predvodnici, ali u situaciji kojoj se nalazimo dobro je da smo na svjetskom putu i da se razvijamo i u tom smjeru.

Zvezdana Žujo, suvlasnica i direktorica agencije Communis Sarajevo, kazala je da u komunikacijskoj industriji BiH nije sve crno – bijelo ima tu i crvene a i šljokica.

“U BiH postoji oko 2000 registrovanih agencija. Neke kompanije su to stavile kao dodatnu djelatnost jer misle da je marketing neko mjesto gdje mogu dodatno ostvariti profit. Prema statistikama sve te agencije uspješno rade. Očito da nema krize za ovu industriju. Poznato je da smo mi uvijek u nekoj krizi i da toj istoj samo mijenjamo ime, a sudeći po svemu mi dobro radimo u tim krizama ma kako god ih zvali“, kazala je Žujo.

Udruživanje, fokus na kreativu i tehnologije kao vodilje razvoja

Na pitanje šta agencije danas rade da unaprijede komunikacijsku industriju u BiH, Žujo govori – “Shvatili smo da neke kriterije trebamo pooštriti. Pojačali smo kreativni segment, udružili smo se sa neovisnim agencijama u regiji sa kojima zajedno realiziramo razne projekte što se pokazalo kao dobro rješenje. Tehnologija je također segment koji nas prati i koji doprinosi boljem polažaju komunikacijske industrije pa radimo i na tom polju”.

Ivona Jurilj, direktorica agencije Degordian Mostar, rekla je da za njih ne postoji pravi recept kako opstati na tržištu, jednostavno se treba prilagođavati nastalim situacijama.

“Ono što će nas sigurno održati na životu jeste edukacija. Na edukaciju ne mislim samo kao agencijsku već i sa klijentske strane, samo tako možemo pratiti trendove i razvijati se”, rekla je.

Ljupka Hamzić, sales director, Nova BH kazala je da medije i općenito komunikacijsku industriju BiH trebamo posmatrati globalno.

“Bez obzira što smo mi malo i ne toliko strateški bitno tržište svi globalni uticaji i trendovi itekako utiču na nas. Na pitanja kako se tim trendovim prilagoditi, znači ne biti samo kreativan, mi smo prvo trebali postaviti osnovne standard medijskog biznisa u BiH što se danas pokazalo uspješnim pa tek onda razvijati ostale segmente pa tako i kreativnost”, rekla je.

Ulaganje u čovjeka, u regionalnu mrežu i zapošljavanje

Komunikacija ima svog velikog udjela i u industrijama. Privilegija rada sa velikim brendovima je nešto što jednu tekstilnu industriju izdvaja od ostalih kazala je Sedina Memagić, kreativna direktorica, član uprave, supervizor za PR i marketing u kompaniji AlmaRas.

“Kroz ovakve saradnja mi unaprijed dobijemo informacije šta se dešava na svjetskim tržištima. U protekle dvije godine, prelaskom naše proizvodnje iz Kine u Europu dobili smo super poziciju i saradnju sa najpoznatijim brendovima a dobili smo i jedan novi Know how sistem šta ćeć se dešavati u narednom periodu. Svojom strategijom smo mi već u 2025. BiH jeste specifično tržište ali mi uvijek znamo kome i na koji način se obratiti. Postati lider je jeste zahvalna pozicija ali kada gledamo i druga tržišta nije baš lako. Ne znači da ista teorija i tehnologija funkcioniše i na tom drugom tržištu. Sva tržišta se dobro trebaju istražiti a uporedo se treba ulagati u ljude”, kazala je Memagić.

Recept za agencijski, kreativni, brendovski razvoj

Vlašić kaže da mi u BiH svoje znanje i iskustvo znamo vrlo dobro unovčiti na nekim drugim tržištima, što je jasan znak da ni u narednom period nećemo imati problema kada je razvoj ovog sektora u pitanju.

“Jako je bitno da svi shvatimo koliko je važno da se surađuje i uvezuju agencije, mediji, brendovi i klijenti. Ne trebamo praviti granice. Bilo bi dobro kada bi postojalo neko zajedničko udruženje putem kojeg bi lako mogli da nastupamo na domaćem tržištu. Jako bitno je da budemo vješti u prepoznavanju potreba kako klijenta tako i tržišta, jer se tu stvara kvaliteta”, kaže Vlašić.

Komunikacijska industrija pripada kreativnoj industriji jedne zemlje, kaže Žujo, BiH je potentno tržište, iako malo nudi bezbroj mogućnosti.

“Mi u agenciji planiramo nastaviti raditi na sadržajima da se više povezujemo sa tehnologijama, jer one su budućnost i da se trudimo da svojom kreativnošću osvajamo što više i dalje”, rekla je.

Hamzić je kazala da ulaganje u ljude u tehnologije i kreativnost su tačke kojih se prema njima treba držati.

“Kreativnost ne poznaje granice. Trebamo se više otvoriti i ne sramiti se ideja. Često nas taj stid sputava da realiziramo naše planove”, kaže.

Memagić se osvrnula na to da je jako bitno, pored edukacija i zadržati ljude.

“Svjesni smo generacija koje dolaze, različiti su odnosi prema poslu, žele drugačije radno okruženje, žele raditi sa novijim tehnologijam, sve su to izazovi koji su pred nama. Sa drug strane vidovi komunakcija kao što su društvene mreže su nešto što dolazi i prolazi, mi kao bred moramo biti svjesni da ulažemo u neke svoje baze koje ćemo imati u svom posjedu i nećemo ovisiti o nekom drugom. Automatizacija i optimizacija procesa je bitan segment i mi na tome dosta radimo. Nastavit ćemo pratiti trendove kako u tekstilnoj industriji tako i u komunikaciji, jer mi ne radimo samo u proizvodnji mi smo kanal komunikacije i proizvodnje koji zahtjeva savršeno završen krug. Kvalitetan fokus je ključ pa tako svi izazovi koji nas čekaju neće praviti velike problem. Trbamo biti i ostati fokusirani na naš cilj”, pojasnila je.

Žujo je naglasila da treba pratiti tržište, ponašati se u skladu sa prilikama i mogućnostima, zauzimati pozicije koje su dostupne i uspjeh će uslijediti.

I.R./Akta.ba