Stručnjaci povodom Kurban-bajrama: Bitne činjenice o brucelozi

Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), iz oblasti veterinarstva i javnog zdravlja, zajedno su sačinili niz preporuka, smjernica i obavezujućih pozitivnih praksi. Cilj im je da bi se izbjeglo oboljenje, pogotovo u periodu intenziviranog klanja i obrade mesa stoke podložne zarazi i bolesti bruceloze, uoči Kurban-bajrama.

Podaci i odgovori rezultat su „One health“ (Jedno zdravlje) sveobuhvatnog pristupa stručnjaka Instituta za zdravlje, koji preferiraju i promoviraju koncept da nije moguće osigurati zdravlje stanovnika, ukoliko se prethodno ne osigura zdravlje životinja i bilja, koje se koristi za ishranu ljudi.

Prema podacima nadležnih u Kantonalnoj bolnici Zenica, na opservaciji i liječenju u ovoj ustanovi je smješteno oko 30 osoba oboljelih od bruceloze, od čega je polovina broja oboljelih sa područja općina Zeničko-dobojskog kantona, dok su preostali sa područja Srednjebosanskog kantona.

Prenošenje konzumiranjem neobrađenih proizvoda

Obolijevanje ljudi od bruceloze je direktno povezano sa obolijevanjem životinja. Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, nego samo sa životinje na čovjeka, i to korištenjem neobrađenog mlijeka i proizvoda od neobrađenog mlijeka ili direktnim kontaktom čovjeka sa tkivima ili sekretom koji potječu od inficiranih životinja preko otvora na koži i konjuktiva. Ovo je bitno zbog mogućeg obolijevanja osoba koje se bave klanjem ili obradom mesa stoke, navode u INZ-u.

Posljedice bruceloze mogu biti višemjesečne zdravstvene komplikacije, u pravilu šest do devet mjeseci. Bruceloza može uzrokovati komplikacije kao što su meningoencefalitis i endokarditis (bolesti mozga i srca), koje zahtjevaju trojnu terapiju. I kod pacijenata kojima je ordinirana odgovarajuća terapija, odgovarajući vremenski period, postoji opasnost od pojave povratka bolesti.

Bez obzira gdje osoba radi, može oboljeti od buceloze kod kuće, bližoj ili daljoj okolini. Potrebno je naglasiti da opasnost od konzumiranja mliječnih proizvoda postoji samo korištenjem neprokuhanog mlijeka i proizvoda, dok su pasterizirani (termički obrađeni) proizvodi iz mlijekara koje provode potrebne procedure potpuno neškodljivo s ovog aspekta mogućeg oboljenja.

Gdje su zabilježena oboljenja od bruceloze

Bruceloza jedna od glavnih i najraširenijih zoonoza u svijetu Bruceloza se u ovim krajevima pojavila još 2000. godine i od tad je stalno prisutna u FBiH, pa tako i u Zeničko-dobojskom kantonu, odnosno radi se o oboljenju sa periodima povećanja oboljelih ili smanjenjem broja oboljelih. Pitanje bruceloze koje je veoma kompleksno i treba ga sistemski rješavati.

Samo prisustvo bruceloze u razvijenijim državama, kao što su Italija ili Grčka. govori u prilogu tome koliko je to kompleksno pitanje koje zaslužuje konstantnu pažnju i djelovanje. Procjenjuje se da od ove bolesti svake godine u svijetu oboli oko 500.000 ljudi, od čega oko 20.000 otpada na Evropu.

Prema podacima kojima raspolaže Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na području Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci 2018. godine prijavljeno je 76 žarišta bruceloze na farmama ovaca i koza, te na 25 farmi goveda, za razliku od situacije 2008. godine kada je utvrđena kulminacija bruceloze na području BiH i prijavljeno 1.583 žarišta bruceloze kod malih preživara i 185 žarišta bruceloze kod goveda, podaci su Ureda za veterinarstvo BiH.

Naglašeno je da su žarišta bruceloze prijavljena za Federaciju BiH na području Unsko-sanskog, Srednjobosanskog, Zeničko – dobojskog, Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Sarajevo, za Republiku Srpsku na području općina Bratunac, Istočno Sarajevo, Kneževo, Milići, Mrkonjić Grad, Srbac, Prnjavor, Teslić i Vlasenica, te na području Brčko distrikta BiH.

Žarišta bruceloze su iz gradova odakle su stigle prijave oboljenja, a prijave oboljelih od bruceloze u Zeničko-dobojskom kantonu dobili smo iz općina Kakanj, Visoko, Žepče, Zavidovići, Tešanj i Grada Zenica.

Preventivne mjere

Među preventivnim mjerama koje su usmjerene na spriječavanje prenosa oboljenja na ljude, jedan od najvažnijih je pasterizacija – termička obrada mlijeka. Konzumacija sirovog mlijeka i sira pripremljenog od termički neobrađenog mlijeka ovaca i koza smatra se najčešćim izvorom zaraze ljudi.

Zdravstveno prosvjećivanje seoskog stanovništva, stočara i zemljoradnika, ali i opće populacije sa ciljem podizanje nivoa znanja o putevima i načinima prenošenja oboljenja znatno doprinosi smanjenju prenosa oboljenja na ljude.

Bruceloza kao profesionalno oboljenje se češće javlja u dobnoj grupi od 20 do 40 godina, kada češće oboljevaju muškarci nego žene, osim u nekim područjima gdje žene češće pomažu pri donošenju na svijet mladih (jagnjenju, jarenju) pa one češće i oboljevaju. U općoj populaciji oboljevaju osobe oba spola, a najmanji broj oboljelih se registruje u dječijem uzrastu kad se obično radi o blagim formama.

Najveći broj infekcija i oboljenja ljudi nastaje krajem zime i početkom proljeća što je vezano za rad sa stokom (nakon abortusa ovaca i koza, odnosno jagnjenja i jarenja). Zbog netipične kliničke slike bruceloza često više mjeseci ostaje nedijagnostikovana.

U slučaju sumnje i potvrde bruceloze kod životinja, nadležni veterinarski inspektor nalaže mjere u skladu s odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživara i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda i svinja. U skladu sa navedenim propisima nadležni veterinarski inspektor pored ostalih mjera nalaže da se sve životinje kod kojih je potvrđena bruceloza moraju uputiti na sanitarno klanje ili se nad njima vrši eutanazija i neškodljivo uklanjanje leševa, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.