Stručnjaci upozoravaju: Temperature će biti nesnosne, poplave će razarati Evropu

Podijelite vijest

Većina svjetskih naučnika ne spori više da će do 2050. godine, uslijed otopljavanja i podizanja nivoa mora, padavine biti znatno obilnije, vjetrovi snažniji, poplave na Starom kontinentu razornije i češće.

Stručnjaci se jedino ne slažu u predviđanju razmjera prirodnih katastrofa. Stručnjaci prognoziraju da će u budućnosti ledenih dana biti za 20 do 70 odsto manje, dok će broj vrelih dana porasti između 30 i 250 odsto. Delte pojedinih rijeka će se salinizovati, a plaže i obale biće oštećene na cijelom svijetu.

Većina svjetskih naučnika ne spori više da će do 2050. godine, uslijed otopljavanja i podizanja nivoa mora, padavine biti znatno obilnije, vjetrovi snažniji, poplave na Starom kontinentu razornije i češće. Stručnjaci se jedino ne slažu u predviđanju razmjera prirodnih katastrofa.

Nije novost da će se u Evropi do sredine vijeka pod naletima bujica korita češće izlijevati, ali jeste to što će, kako pokazuju tek objavljena istraživanja, poplave na cijelom kontinentu biti međusobno povezanije.

Brendan Jongman, sa amsterdamskog univerziteta, vodeći autor multidisciplinarnog istraživanja specijalizovanog časopisa “Nature climate change”, ukazuje da se “analizom promjena kišnih modela” došlo do  zaključka da će poplave postati panevropski problem i da će do sredine vijeka uzrokovati trećinu gubitaka u nacionalnim ekonomijama.

“Poređenja radi, u prvih 12 godina ovog vijeka, prosječni troškovi zbog poplava u EU iznosili su oko 4,9 milijardi eura godišnje. Na bazi projekcija o količini padavina sljedećih decenija i postojećih odbrana od plavljenja, troškovi EU će se do 2050. povećati na 23,5 milijardi eura godišnje”, kaže profesor Jongman.

Samo će donekle pojedine nacije moći da se zaštite izgradnjom boljih i čvršćih brana na svojim slivovima, ali, po mišljenju autora studije, evropsko društvo bi moralo da stvori znatno jači fond solidarnosti za sve regione u kojima postoji rizik od vodene stihije. Jer, one će se na jedan ili drugi način odraziti na sasvim drugom kraju kontinenta.

Poplave i olujni pljuskovi na Balkanu – u Srbiji, BiH i Hrvatskoj – takođe su podstakli naučnike na objašnjenja. Specijalizovani časopisi podsjećaju da je “Balkan već iskusio klimatske ekstreme posljednjih godina”. Zima 2011/2012. bila je jedna od najhladnijih i najoštrijih u posljednjih nekoliko decenija, a slijedilo je pakleno ljeto, što je izazvalo neobuzdane požare.

Prosječna temperatura na planeti biće, kako se slažu instituti iz cijelog svijeta, za jedan do dva stepena viša nego što je danas, što je mnogo veći rast nego u nekim prethodnim stogodišnjim periodima.

Milioni ljudi će direktno na svojoj koži osjetiti ove promjene, naročito oni koji žive na obalama mora i okeana. Delte pojedinih reka će se salinizovati, a plaže i obale biće na neki način oštećene na cijelom svijetu, što će imati ogromne posljedice po turizam. Time se u Evropi naročito bave španski instituti, koji ističu da će i njihova Kosta brava pretrpjeti velike štete i u infrastrukturi.

 

Od 1900. godine porast nivoa mora bio je 20 centimetra, a po projekcijama španskih instituta do 2050. porašće dodatnih 25 centimetra, što tamošnji stručnjaci povezuju sa porastom temperature vode i topljenjem leda na Grenlandu, Arktiku i Antarktiku.

Ni promjena temperature neće biti svuda ista, iako će ljednih dana biti za 20 do 70 odsto manje, dok će broj vrelih dana porasti između 30 i 250 odsto, naročito na srednjim nadmorskim visinama.

“I trajanje i intenzitet suša će se vjerovatno povećati u regionima poput Mediterana, centralne Evrope i Centralne Amerike, u sjeveroistočnom Brazilu i Južnoj Africi”, kaže profesor Manuel de Kastro.

Stručnjaci NASA napravili su prognozu o uticaju klimatskih promjena na kontinente.

Evropa: Povećan rizik od katastrofalnih poplava u unutrašnjosti kontinenta. Na obalama mora poplave će biti češće, kao i erozija tla. Na jugu kontinenta prinosi žetvi će biti znatno smanjeni.

Latinska Amerika: Postepeno smanjivanje teritorija pod tropskim šumama, naročito u istočnim dijelovima Amazonije. One će ustupiti mjesto travnatim stepama.

Sjeverna Amerika: Tanji i kraći snježni pokrivač na planinama. Više padavina i žešće suše u predijelima gdje inače nema dovoljno kiše.

Afrika: Već krajem ove decenije oko dvijesta miliona ljudi mogli bi da ostanu bez dovoljno vode za piće. U sušnim predijelima moglo bi da dođe i do većih nestašica hrane.

Azija: Na jugu, u centralnom dijelu i na jugoistoku, doći će do nestašica pitke vode, dok će veliki obalni pojas biti izložen poplavama, prenosi Depo.

 

Radiosarajevo.ba