Stručnjaci više ne preporučuju dnevni unos aspirina zarad zdravlja srca

Screenshot 1 3 22

Nakon godina preporučivanja redovnog konzumiranja aspirina za sprečavanje srčanog i moždanog udara, naučnici sada vide malo koristi za većinu zdravih ljudi i kažu da pretjeran unos može doprinijeti riziku od krvarenja u želucu ili mozgu koji raste kako starite.

Radna grupa američke preventivne službe finalizirala je svoje najnovije preporuke o režimima niskih doza aspirina i sada tvrde da ljudi stariji od 60 godina ne bi trebali početi uzimati po aspirin dnevno za primarnu prevenciju srčanih problema, u većini slučajeva.

Ako imate između 40 i 59 godina, stručnjaci preporučuju da uz pomoć ljekara odlučite da li biste trebali uzimati po aspirin dnevno u određenim okolnostima.

“Ako ste zaista zdravi, ako ste zdrav 40-godišnjak bez većih faktora rizika, učinit ćete više štete nego koristi svakodnevnim aspirinom. Vaš rizik od krvarenja će premašiti koristi”, rekao je dr. Steven Nissen, predsjedavajući kardiovaskularne medicine na klinici u Clevelandu, koji nije bio uključen u izradu smjernica.

“Ljudi moraju shvatiti da aspirin nije potpuno benigna ili nevina terapija”, poručio je.

Međutim ako ste imali srčani udar, moždani udar ili druge probleme sa srcem ili cirkulacijom, a ljekar vam je propisao svakodnevni unos aspirina, nemojte ga prestati uzimati – umjesto toga razgovarajte s njima o tome šta nove preporuke znače za vas.

“U sekundarnoj prevenciji, aspirin je važan. Ako imate stent, ako ste imali infarkt miokarda ili moždani udar, za sve te ljude, aspirin djeluje. On pruža skromnu, ali definitivnu korist”, rekao je Nissen.

Aspirin djeluje tako što sprečava vaše tijelo da proizvodi određene prirodne supstance koje uzrokuju bol i oticanje.

Također može spriječiti zgrušavanje krvi i zato ga ljekari godinama preporučuju za sprječavanje kardiovaskularnih problema poput srčanog ili moždanog udara.

Prema radnoj grupi, dnevni unos aspirina “ima samo malu neto korist”, posebno za ljude koji imaju povećan rizik od pomenutih vrsta udara.

Osnova za ažurirane preporuke je pregled nekoliko značajnih randomiziranih kliničkih ispitivanja upotrebe niskih doza aspirina, koji su otkrili povezanost s manjim rizikom od infarkta miokarda i moždanog udara, ali ne i smanjenjem mortaliteta. Niske doze aspirina su također bile povezane s povećanjem rizika od krvarenja.

Klix.ba

Prethodni članakPogodio ih ekstremni toplotni talas, temperuture skočile preko 45 stepeni
Sljedeći članakStručnjaci upozoravaju: Neophodno nadoknaditi propuštene doze pri imunizaciji djece