Portal 072info

Struka podijeljena da li će kamate rasti ili nastaviti da padaju

Bosna i Hercegovina bi, prema procjenama ekonomista, 2021. godine mogla ući u recesiju što bi se izravno moglo odraziti i na rast kamatnih stopa. Sada su te stope na historijskom minimumu. Budući da u našoj zemlji prevladavaju krediti s promjenjivom kamatom, izloženost kućanstava riziku promjene kamatnih stopa nije zanemariva. Na to je u svom izvještaju prošle godine upozorila i Centralna banka BiH. Stručnjaci su podijeljeni u prognozama, jedni predviđaju rast kamatnih stopa, drugi odgovaraju da se pad nastavlja najmanje naredne dvije godine.

U BiH je 2013. godine kamatna stopa od 7,5 posto na stambene kredite “slavljena” kao historijski niska. Šest godina kasnije građani koji podignu stambene kredite mogu očekivati kamatnu stopu od tri do 3,5 posto. Sličan omjer pada desio se i u drugim vrstama kredita firmama kao i građanima. Dio stručne javnosti smatra kako je ovakav trend izuzetno opasan da ne može opstati i uz recesiju, koja se najavljuje i u BiH 2021. godine, može značiti bomba u finansijskom sistemu.

“Direktna refleksija na građane je obimna. Poskupiće nam krediti. Svi oni koji su sada u kreditima, njima će kamatna stopa da poraste. Postaće nelikvidni. Privreda će da ispašta zato što se najviše finansira iz sredstava komercijalnih banaka. Jer mi imamo Razvojnu banku koja ne radi svoj posao. Tako da u suštini, građani kao građani će imati više cijene. Mi kao krajnji korisnici moći ćemo da kupimo svega 30 posto onoga što možemo da kupimo danas”, tvrdi Senada Hoermanna.

Sa ovakvim prognozama slaže se i profesor bankarstava i finsija Sanel Halibegović koji podvlači da je recesija neminovna, da se radi o sistemu spojenih posuda, koje će BiH itekako osjetiti.

“Apsolutno da jeste. Svakako da recesija ili bilo kakva kriza u tom smislu će se reflektovati na Bosnu i Hercegovinu. Kamatne stope su dostigle tako niske nivoe da su neodržive. U cijelom ovom ratu banaka to je nastalo kao posljedica. Apsolutno je neminovno da će one krenuti s rastom. I to vrlo brzo”, smatra Halibegović.

O kamatnim stopama ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nije govori, no jeste o mogućnoj recesiji. Nakon Italije, Turska je nova zemlja koja je upala u recesiju. BiH s njom ima obim razmjene od blizu milijardu maraka.

Po podacima Centralne banke BiH, na kraju januara ove godine ukupni depoziti u BiH iznose 21,9 milijardi konvertibilnih maraka, najveći udio u depozitima predstavlja štednja građana, koja čini gotovo 52%. Kamate stalno padaju, a prinosi su minimalni jer banke imaju viška novca. Krediti građanima u bankama na kraju januaru iznose oko 9,3 milijardi KM. Iz Udruženja banka kažu kako nema mjesta zabrinutosti. S obzirom na to da su matice većine komercijalnih banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini locirane u zemljama Evropske unije, odnosno eurozone, svi potezi Evropske centrale banke se prate.

N1

Podijelite članak
  • 10
    Shares