AUTOR: H.D.
DATUM: lis 3, 2021 @ 19:20
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Oblast visokog obrazovanja u BiH grca u problemima, ali da to previše ne dotiče studente pokazuju primjeri iz Sarajeva i Tuzle. U fokusu studentske borbe je povećanje broja ispita koje mogu prenijeti u novu studijsku godinu, zanemarujući kvalitet znanja koja usvajaju.

Prijenos većeg broja ispita u novu studijsku godinu bio je glavni zahtjev sarajevskih i tuzlanskih studenata, upućen nadležnima i to pod prijetnjom protesta, a stavove koje su zauzeli, prvenstveno su opravdavali pandemijom koronavirusa.

Pritisku studentskog parlamenta udovoljile su vlasti u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu, ali se postavlja pitanje koliko je to suštinski dobro? Mišljenja akademske zajednice su podijeljena, te dok jedna grupa profesora podržava zahtjeve studenata, drugi navode da se ovim čini usluga “lošim studentima” koji će se pak naći u još većem problemu.

Pojašnjenja radi, nekoliko dana prije vlasti u Sarajevu, Skupština Tuzlanskog kantona je razmatrala i usvojila izmjene Kantonalnog zakona o visokom obrazovanju, koje su, mora se priznati, od izuzetnog značaja, posebno u dijelu koji se odnosi na rad privatnih univerziteta.

Međutim, njih su zasjenili amandmani Vlade TK kroz koje je udovoljeno zahtjevu studenata te im se omogućava da umjesto dosadašnja dva, mogu prenijeti četiri ispita u iduću studijsku godinu, odnosno 20 ECTS bodova.

Odluke koje ne donose dobro studentima

Kantonalni ministar obrazovanja i nauke Elvis Baraković (SDP) pedagoški smatra da prijenos tako velikog broja ispita, ali i bezuslovni prelazak u novu studijsku godinu, što je bio ranije slučaj, ne donose ništa dobro studentima.

“S druge strane, u potpunosti razumijem cijelu situaciju u kojoj su se studenti našli u prošloj akademskoj godini, u kojoj je bilo teško organizirati nastavu, ali i praktične vježbe. Želim podsjetiti da su u junu 2020. donesene izmjene i dopune zakona kojima je studentima bilo omogućeno da uz odluku Senata Univerziteta u Tuzli, mogu bezuslovno preći u narednu godinu. Taj amandman smo izmijenili te studenti sada mog prenijeti maksimalno četiri ispita, odnosno 20 ECTS bodova”, kaže Baraković za Klix.ba.

Inače, predstavnici SDP-a, SDA i PDA, koji participiraju u Skupštini TK, tokom posljednje sjednice tog zakonodavnog tijela uputili su amandmane na izmjene zakona, koji su išli u smjeru udovoljavanja zahtjevu studenata, kojima je policija zabranila održavanje najavljenog protesta.

“S obzirom na to da su svi amandmani koje su uputili zastupnici bili na istom fonu, ali drugačije sadržine, nastojali smo ih usaglasiti te putem amandmana vlade predložiti jedan kroz koji bi bili zadovoljni studenti, ali i zastupnici”, pojašnjava Baraković.

Profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli i skupštinski zastupnik DF-a Boris Krešić smatra da je donošenje izmjena i dopuna zakona produkt odluke iz 2020. o bezuslovnom prelasku studenata u novu studijsku godinu. Sada se, kako kaže, studentima izašlo u susret, međutim to u konačnici neće biti dobro za njih. Tome u prilog navodi činjenicu da studenti u Tuzli u novu studijsku godinu mogu prenijeti 20 ECTS bodova, a svaki od njih označava maksimalno radno opterećenje studenta.

“Mislim da studenti s prijenosom četiri predmeta neće biti u stanju ispuniti sve obaveze iz Bolonjskog procesa koje se stavljaju pred njih. Uvijek prenose najteže predmete i oni se nalaze upravo na onim godinama na kojima bi trebali biti. To je najbolje uporediti s matematikom jer je suludo da prenosite matematiku jedan i dva, a u trećoj godini trebate slušati matematiku tri. Kolege profesori u praksi kažu da studentima nedostaju osnove određenih znanja, a već se nalaze na trećoj godini. To im je omogućio bezuslovni prelazak, a sada i prijenos četiri predmeta u narednu godinu”, upozorava Krešić.

Medvjeđe usluge

Nešto blažeg mišljenja je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli Vedad Pašić koji smatra da je zahtjev studenata umjeren i opravdan, shodno cjelokupnoj situaciji i (ne)organizaciji nastavno procesa u vremenu pandemije koronavirusa.

“Mislim da su studenti imali velikih problema s realizacijom, odnosno usvajanjem predviđenih gradiva u svim predmetima kroz ‘nesretnu’ online nastavu, nemogućnost održavanja praktične nastave, ali i zdravstvenih problema. Ko malo dublje uđe u problematiku obrazovanja u pandemijskom uslovima vidjet će da je ovo kompromis koji će kolegicama i kolegama koji prenesu veći broj predmeta u narednu godinu otežati studij, ali istovremeno neće dovesti do apsurda da imamo ponovo bezuslovni prelazak i osobu koja nema položen nijedan ispit, a student je treće godine”, smatra Pašić.

Stava je da je studentskoj populaciji u junu 2020. u određenoj mjeri načinjena medvjeđa usluga uvođenjem bezuslovnog načina prelaska u iduću akademsku godinu.

“Na studentskoj populaciji se apsolutno osjetio teret, posebno za one koji nisu imali položen veliki broj predmeta iz prethodne godine. Kao matematičar i neko ko drži nastavu na skoro svim godinama studija logički gledam na to. Kolegicama i kolegama koji su naprimjer bezuslovno prešli na treću godinu studija, nemoguće je bilo pratiti predmet Diferencijalna geometrija, ukoliko nisu položili predmet Matemaička analiza I sa prve godine. To vam je kao da očekujete od nekoga da napravi krov kuće, bez da je izlio ploču”, naglašava Pašić.

Kao dekan u proteklom periodu od studenata nije dobio foramalnu ili neformalnu žalbu na uslove studiranja. Stava je da je između predstavnika studenata te menadžmenta fakulteta i univerziteta potrebno pokrenuti više razgovora o problemima tokom akademske godine, a ne pred njeno samo okončanje, odnosno početak nove.

“Nažalost, u zadnjih nekoliko godina praksa je da se studentski predstavnički organi isključivo bave problemima loših studenata, a ne svih onih koji su izvrsni i najbolji na svojim godinama studiranja”, dodaje Pašić.

Potrebno hitno poboljšanje obrazovnog sistema

Na istom fonu je i profesor Krešić kojeg žalosti činjenica što Studentski parlament Univerziteta u Tuzli nije podnio zahtjev da se studentima koji završe godinu u roku omogući oslobađanje plaćanja od participacije studiranja ili da im se izađe ususret na način da mogu slušati predavanja za naredne predmete kako bi čim prije završili svoj studij. Nasuprot tome, ova studentska organizacija u svom fokusu se isključivo bavila povećanjem broja ispita za prijenos u narednu studijsku godinu.

“Potrebno je hitno ići u poboljšanje obrazovnog sistema. Moramo se baviti novim naukama i novim pravima pojedinaca koja se pojavljuju svugdje u svijetu. S ovim što radimo trenutno ugrožavamo visoko obrazovanje u BiH”, potcrtao je Krešić.

Iz Foruma građana Tuzle poručuju da bi usvojene izmjene zakona trebale bi biti privremenog karaktera, odnosno do trenutka kada će se stvoriti uslovi za studiranje bez tereta pandemije koronavirusa. Član ovog foruma i pravni ekspert Vehid Šehić mišljenja je da je većini studenata u našoj zemlji ipak stalo do kvalitetnog obrazovanja, naglasivši da se oni nalaze pod teretom društva u kojem žive, ali i urušenog sistema visokog obrazovanja.

“Danas se više cijeni zvanje, nego znanje, što je vidljivo i kroz otvaranje pojedinih privatnih fakulteta kojima je bitan samo profit. Život u sistemu urušenih vrijednosti dovodi i do pada kvaliteta obrazovanja i to može biti pogubno za budućnost ove države. Međutim, možda smo sada na početku toga da znanje ponovo bude dominantno jer to je nešto što vam niko ne može oduzeti. Svakako, studenti bi se trebali boriti za što više znanja, bolji kvalitet predavanja i to je nešto čemu kontinuirano trebaju stremiti”, zaključio je Šehić.

Na kraju kažimo i to da su shodno novim odlukama vlasti, tuzlanski studenti u nešto povoljnijem položaju u odnosu na kolege u Sarajevu koje sada mogu prenijeti tri ispita u novu studijsku godinu.

LIDER