Sud BiH o razlozima odbijanja Dodikove žalbe: Odluka CIK-a zakonita

Apelaciono odjeljenje Suda BIH, odlučujući o žalbi Milorada Dodika, predsjednika RS, odbilo je žalbu na odluku Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Rješenje o odbijanju žalbe doneseno je na nejavnoj sjednici održanoj 18. avgusta 2025. godine.

U obrazloženju odluke se navodi da je Miloradu Dodiku utvrđen prestanak mandata s 12. junom 2025. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine postala pravosnažna. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijet će odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora nakon pravosnažnosti ove odluke.

U žalbi se navodi da Centralna izborna komisija BiH prilikom donošenja odluke nije raspravljala suštinsko pitanje ustavnosti i zakonitosti, ukazujući na retroaktivnu primjenu pojedinačnog akta. Tvrdi se da posljedica retroaktivnosti njene primjene nije prihvatljiva za ovu pravnu situaciju.

Žalbom se ukazuje da je stalni član Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica-Prutina, učestvovala u donošenju odluke CIK-a iako se prema odredbama Zakona o upravnom postupku BiH trebala izuzeti od odlučivanja. Posebno je ukazano da je prestanak mandata prema osporenoj odluci u protivnosti s Ustavom RS.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine predložila je da Sud žalbu odbije kao neosnovanu jer je pobijana odluka donesena na pravilan i zakonit način. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BIH zaključilo je da žalba nije osnovana.

CIK BIH je 01. avgusta 2025. zaprimila informaciju Suda BiH s prilogom prvostepene presude Suda BiH od 26. februara 2025. godine, kao i drugostepenu presudu Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine od 12. juna 2025. godine. Ovom presudom je potvrđena prvostepena presuda protiv Milorada Dodika.

Apelaciono vijeće je utvrdilo da je pobijana odluka pravilna i zakonita. CIK BiH je postupajući po dostavljenoj pravosnažnoj presudi, u skladu sa svojim ovlaštenjima, donijela odluku o prestanku mandata žalitelju pravilnom primjenom odredbe člana 1.10. stav Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Navedenom odredbom je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže. Su neosnovani su i navodi žalitelja kojima se ukazuje na retroaktivnu primjenu pojedinačnog akta.

Pravosnažnost i izvršnost sudskih odluka su dva potpuno različita pravna instituta i oni ne moraju nastupati istovremeno. Nastupanje pravosnažnosti podrazumijeva nemogućnost pobijanja sudske odluke redovnim pravnim lijekovima.

Odredbom člana 115. Krivičnog zakona BiH propisano je da pravne posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude koja je u konkretnom slučaju utvrđena danom donošenja drugostepene presude tj. 12. juna 2025. godine. Centralna izborna komisija BiH pravilno utvrdila datum prestanak mandata.

Vijeće nije posebno cijenilo žalbeni razlog koji se odnosi na povredu članova Ustava RS, jer CIK BiH nije nadležna za ocjenu ustavnosti zakona. U svom radu primjenjuje isključivo odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao lex specialis.

Neosnovano se žalbom ukazuje da je član CiK BiH Vanja Bjelica-Pudar bila dužna da se izuzme iz odlučivanja u konkretnom slučaju, iz razloga što je bila u sukobu interesa zbog vođenja parničnog postupka u sporu za žaliteljem. Žalitelj je imao mogućnost da ukaže CIK-u BiH i traži izuzeće navedenog člana komisije.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE