Sumnje u tačnost podataka popisa iz 2013.: Može li BiH imati 1 posto maloljetnih stanovnika!?

Ako su procjene Agencije za statistiku da Bosna i Hercegovina ima 3,4 miliona stanovnika, a na biračkom spisku za oktobarske izbore imamo 3.368.666 birača, onda u BiH živi svega 1 posto mlađih od 18 godina!?

Vanjske migracije

Do ovog apsurdnog podatka, jednostavnim računskim radnjama, došao je demograf prof. dr. Stevo Pašalić, koji kaže da birački spisak nije uređen jer bi, sve i da su procjene trenutnog broja stanovnika tačne, BiH trebala imati oko 2,8 miliona birača.

– Opšte pravilo, zavisno od države, a mi smo, generalno, malo stariji, jeste da negdje oko 82-83 posto stanovništva može imati pravo glasa, a da je oko 18 posto maloljetnih osoba. U normalnim okolnostima mi bismo imali negdje oko 2,8 miliona birača – kaže Pašalić.

Za razliku od procjena da BiH ima 3,4 miliona stanovnika, Pašalić tvrdi da, izračunato jednačinom ravnoteže u okviru demografskih modela, BiH u ovom trenutku može imati 3.015.000 stanovnika.

– Prema popisu iz 2013., imali smo 3.513.159 stanovnika, a nama godišnje odlazi oko 50.000. Agencije rade procjene na osnovu tzv. zatvorenih projekcija, ne uzimaju u obzir vanjske migracije, a mi najveće gubitke imamo upravo kroz odlazak ljudi. Samo u ratu je iz BiH otišlo milion ljudi, nikad se nije vratilo 527.000. Dodajte odlazak koji je intenziviran, pa ćemo vidjeti da smo od 1991. do danas izgubili 1.361.000 ljudi, a iz godine u godinu sve je veći broj birača. Naročito je frapantno da veliki broj mrtvih nije izbrisan iz spiska. U praksi mrtvi glasaju, neko ubaci, pa se naši izbori rješavaju poslije 19 sati – ističe Pašalić.

Lična karta

S druge strane, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji predsjednik CIK-a BiH Vehid Šehić tvrdi da je civilni registar građana BiH, iz kojeg se generira centralni birački spisak, jedan od najuspješnijih projekata provedenih u BiH.

– Na ovom spisku od 3,36 miliona građana nalaze se građani koji žive u BiH, ali i oni koji žive u inozemstvu, posjeduju ličnu kartu BiH i imaju pravo da glasaju. To ne treba stvarati nikakvu zabunu. Na biračkom spisku uvijek će biti i osoba koje su umrle, jer CIK mora napraviti presjek prije održavanja izbora, a od tog dana do dana održavanja izbora ne možete zabraniti umiranje ljudi – kaže Šehić.

Koliko je tačno umrlih

Šehić dodaje da je bilo problema s matičnim uredima koji nisu u zakonskom roku dostavljali podatke IDDEEA-i o preminulima kako bi njihova imena bila uklonjena iz registra.

– Postoji problem da za građane koji umru u inozemstvu niko ne obavještava institucije BiH. Sada je oko 500 imena na biračkom spisku obilježeno zvjezdicom i sad je problem gdje i ko zloupotrebljava tu činjenicu – pojašnjava Šehić.

Avaz