Susjedi tvrde da se ne miješaju u unutrašnju politiku BiH, ali…

Koja je uloga zemalja regiona u aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini? Posmatrači, aktivni ili pasivni učesnici, naredbodavci ili pak izvršioci? I zvanični Beograd i Zagreb izražavaju zabrinutost, ali tvrde da nema miješanja u unutrašnju politiku u BiH.

Da se situacija u BiH prati sa posebnom pažnjom, iz Brisela potvrđuje hrvatski premijer Andrej Plenković, gdje je nekoliko dana ranije zabrinutost situacijom izrazio i ministar vanjskih poslova zapadnih susjeda.

“Razgovarat ćemo večeras i o situaciji u našem susjedstvu, u BiH, stabilnosti na jugoistoku Evrope, jedan mali follow up“, izjavio je Andrej Plenković.

“Posebno smo zabrinuti zbog razvoja političke situacije u BiH. Umjesto postizanja ključnog konsenzusa o izbornoj reformi, imamo eskalaciju političkih sukoba i paralizu institucija“, naveo je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske.

Sve što Srbija uradi tumači se kao velikosrpsko, stav je srbijanskog predsjednika naglašavajući da Srbija ima specijalne veze s Republikom Srpskom u skladu s Dejtonskim sporazumom.

“Poštujem rukovodstvo RS, ne bih da govorim ništa protiv njih, ali ne govorim, kao što ste primijetili, ni ništa protiv bošnjačkog i hrvatskog rukovodstva. To je moj princip. Ako nešto oni žele da kažu protiv mene, to je uredu, ali ja ne želim ništa da govorim protiv njih“, komentarisao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

Velikosrpski nacionalizam nije odustao od ideja za teritorijalnim proširenjem, ocjenjuje Azem Vlasi koji smatra da cijelu Crnu Goru žele da posrbe i utope u Srbiju, da od Kosova hoće da oduzmu bar neki komad na sjeveru, dok u Bosni i Hercegovini žele Republiku Srpsku.

“Mislim da je krajnje vrijeme da se zapadne zemlje prije svega SAD direktnije involviraju i prije svega ova negativna dešavanja prema Kosovu, BiH i Crnoj Gori presjeku u sjedištu, odnosno u Beogradu“, smatra Azem Vllasi.

Srbija ruši suverenost susjednim državama, pošavši od lažne premise da su prava Srba ugrožena, smatra crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

“Mi danas imamo opet atak velikodržavnih mehanizama na ono što se zove državno uređenje u zemljama Zapadnog Balkana. To bi trebalo da se uradi na štetu tri druge države Crne Gore i BiH, Sjeverne Makedonije“, ističe Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore.

EU mora korigovati Srbiju u odnosu prema BiH, odnosno dati ohrabrenje za pozitivno djelovanje u BiH, smatra Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost.

“U tom smislu odgovornost Hrvatske, ali i Srbije danas u smilsu trenutne krize i trenutnih procesa je značajna i potencijalno može biti i pozitivna i negativna“, rekao je.

Nepovjerenje prema Beogradu izrazili su i neki od političara u BiH, tako Šemsudin Mehmedović, kadar SDA, na društvenim mrežama poziva Vučića da prekine “paralelne svijetove” poput “Srpskog sveta” i “Otvoreno Balkana”.