Sušnih ljeta je uvijek bilo, ali ovo se izdvaja po jednoj stvari: Neće nas spasiti ni lokalni pljuskovi

Više od dva mjeseca nedostatka padavina i visokih temperatura ostavilo je ozbiljne posljedice na vodne resurse Hercegovine. Ukoliko uskoro ne bude obilnije kiše, stanje bi se moglo dodatno pogoršati.

„Trenutna mjerenja pokazuju izrazito niske vodostaje na većini vodotoka u Hercegovini, kao posljedicu dugotrajnog nedostatka padavina i visokih temperatura“, kazali su iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora.

Ova agencija pokriva vodno područje slivova Jadranskog mora, u koje spadaju slivovi rijeka Neretve, Cetine i Krke unutar granica Federacije Bosne i Hercegovine.

Gotovo sva kiša pala tokom samo nekoliko dana

Prema podacima meteoroloških stanica u vlasništvu Agencije, od 1. juna do danas zabilježeno je između 30 i 100 litara padavina po kvadratnom metru, zavisno od lokacije.

Ipak, najveći dio tih padavina zabilježen je tokom svega jednog ili dva dana. Kiše su bile kratkotrajne, prostorno ograničene i veoma neravnomjerno raspoređene.

Zbog toga nisu značajnije utjecale na hidrološke prilike na širem području, pa su prethodna dva mjeseca u cjelini obilježena izraženim nedostatkom padavina.

„Takve usko lokalizirane padavine nisu bile dovoljne za značajniju obnovu zaliha vode, što se sve izraženije odražava na vodostaje i izdašnost izvora. Pad je posebno izražen na manjim vodotocima i krškim izvorima, koji brzo reagiraju na sušne uvjete. Na većim vodotocima stanje se djelimično održava zahvaljujući kontroliranom upravljanju akumulacijama i radu hidroelektrana“, naveli su iz Agencije.

Suša traje duže nego inače

Iako je stanje zabrinjavajuće, slična sušna ljeta bilježena su i ranije. Prema višegodišnjim podacima hidroloških stanica, niski vodostaji karakteristični su za ljetni period i pojavljuju se gotovo svake godine.

„Iako su trenutne vrijednosti veoma niske, uglavnom se još nalaze unutar raspona koji je ranije bilježen tokom sušnih ljeta“, istaknuli su.

Ono što ovogodišnju sušu čini posebno zabrinjavajućom jeste njeno dugo trajanje.

Padavine su od početka juna bile rijetke, kratkotrajne i neravnomjerno raspoređene, dok visoke temperature dodatno povećavaju potrošnju i potrebu za korištenjem vode.

Na većini vodotoka bilježe se izrazito niski vodostaji, a posebno su ugroženi manji vodotoci i krški izvori.

Trenutne vrijednosti, prema podacima Agencije, još nisu dostigle historijski najniže zabilježene nivoe ni na jednoj hidrološkoj stanici na vodnom području Jadranskog mora.

Vodni resursi pod sve većim pritiskom

Iz Agencije upozoravaju da to ne umanjuje ozbiljnost trenutnog stanja.

„Nakon više od dva mjeseca izraženog nedostatka padavina vodni resursi nalaze se pod sve većim pritiskom, a nastavak suhog i veoma toplog vremena mogao bi dovesti do osjetnijeg smanjenja protoka i raspoloživih količina vode“, upozorili su.

Posljedice dugotrajne suše i nedostatka vode već su vidljive u vodosnabdijevanju, poljoprivredi i prirodnim ekosistemima.

Smanjeni dotoci na izvorištima, niži nivoi akumulacija i povećana potrošnja tokom visokih temperatura stvaraju ozbiljan pritisak na pojedine lokalne sisteme vodosnabdijevanja.

U nekim sredinama već su uvedene mjere ograničenja potrošnje vode, što, kako navode iz Agencije, pokazuje koliko je važno odgovorno se odnositi prema raspoloživim zalihama.

Posljedice posebno osjeća poljoprivreda jer nedostatak vode za navodnjavanje povećava rizik od štete na usjevima i smanjenja prinosa.

Suša ugrožava riblji fond i povećava opasnost od požara

Veoma niski protoci i zagrijavanje vode nepovoljno djeluju na ribe i druge vodene organizme.

Smanjeni dotoci mogu utjecati i na proizvodnju električne energije u hidroelektranama, dok suho tlo i vegetacija, uz visoke temperature, povećavaju opasnost od nastanka i širenja požara.

„U ovakvim okolnostima racionalno korištenje vode više nije samo preporuka nego važna mjera za očuvanje stabilnosti vodosnabdijevanja“, poručili su iz Agencije.

Građanima preporučuju da vodu iz javnih sistema koriste prvenstveno za piće, održavanje higijene i druge osnovne životne potrebe.

Potrebno je izbjegavati korištenje pitke vode za zalijevanje vrtova i zelenih površina, punjenje bazena te pranje vozila i dvorišta. Svako smanjenje nepotrebne potrošnje može pomoći u očuvanju preostalih zaliha vode.

Bez obilnije kiše slijedi dodatno pogoršanje

Ako u narednim sedmicama ne bude obilnijih padavina, može se očekivati daljnji pad vodostaja, smanjenje protoka i slabija izdašnost pojedinih izvorišta.

Time bi se dodatno smanjile raspoložive količine vode, dok bi pritisak na lokalne sisteme vodosnabdijevanja mogao postati još izraženiji.

Iz Agencije naglašavaju da kratkotrajni lokalni pljuskovi nakon ovako dugog sušnog perioda nisu dovoljni za ozbiljniji oporavak hidroloških prilika.

Za stabilizaciju stanja potrebne su obilnije i vremenski ravnomjernije raspoređene padavine koje bi omogućile postepeno obnavljanje površinskih i podzemnih zaliha vode.

Ukoliko se trenutni trend nastavi, ne može se isključiti dodatni pad vodostaja, smanjenje izdašnosti izvora te uvođenje strožih mjera racionalizacije i ograničenja potrošnje vode u najugroženijim područjima.

Agencija će nastaviti svakodnevno pratiti hidrološke prilike i o svim značajnijim promjenama obavještavati nadležne institucije i javnost.