Nedim Šuta, kinolog, Sanja Bianculli, PR Dogs Trusta i Elma Dizdarević, potpredsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo govorili su za N1 o vlasnicima pasa i ophođenju prema njima s fokusom na to koliko je nadzor važan pogotovo nakon nemilog događaja koji se desio u centru Sarajeva prije dva dana kada su prolaznicu izujedala dva rotvajlera, a njihova vlasnica nakon toga uhapšena.
Nedim Šuta, kinolog, kazao je da je veoma bitno poznavati etologiju životinja, njihovo ponašanje i dijagnosticiranje oblika ponašanja.
“Poput reaktivnosti pasa jer reaktivan pas nije isto što i agresivan. Postavlja se pitanje šta je dovelo do takvog oblika ponašanja. Inače se odmah osuđuju dobermani i rotvajleri, jer postoje te pasmine koje su divne i ispunjavaju svoju ulogu i fiziološku i biološku i etološku i ne može se generalizovati u tom smislu. Mislim da BiH nema sistem ljudi i sa odgovornošću mogu tvrditi da oni koji se bave zakonom i posmatranjem ove populacije koja dijeli ekološku nišu zajedno sa našom, a koja je jako bitna, da im se ne posvećuje dovoljno pažnje. Generalizovati i osuđivati je jedan strašan model koji nanosi štetu i jednoj i drugoj populaciji misleći na ljude i na pse”, smatra Šuta.
Mišljenja je da je ovom nesretnom događaju prethodilo neadekvatno rukovođenje sa psom kao životinjom.
“Ono što najviše možete uraditi jeste da posmatrate psa kroz prizmu čovjeka i tu dolazi do devijacija u ponašanju. Pas je životinja i on se mora ostati životinja i sve dok se on posmatra kao takav, nećete mu oduzeti biološke potrebe i neće doći do devijacija u ponašanju. Ukoliko se budemo ophodili prema psu kao prema djetetu tu može doći do razvoja ponašanja od reaktivnosti do agresivnosti”, naglasio je.
Dalje je naveo da se on kao stručnjak koji se bavi ponašanjem životinja pita zapravo šta radi pas bez nadzora u centru grada.
“Ako posmatrate evolucijski, psi potječu od vukova, dakle 0,02 posto mitohondrijalne DNK je samo razlika između bilo koje pasmine i canis lupusa (vuka). Nauka je jasno rekla da kada posmatrate štence u leglu ili u vučjem i psećem čoporu, kontrola i majka kada ih kontroliše radi to tako da ih gricka za kožu na vratu. I otuda potječe to da su centri kontrole na ogrlici i da je zbog toga nose psi kako bi se na taj način mogao kontrolisati. Dakle, kada se pas pusti bez nadzora i bez ogrlice, on kao sastavni dio našeg čopora to shvata da vi njemu kažete ‘lovi’, pogotovo pasmine koje su napravljene da funkcionišu u tu svrhu, da je napad najbolja odbrana. Vi kada pustite psa s povodca rekli ste mu da lovi i ne možete osuđivati životinju zato što je ona puštena u centru grada i nekoga je napala. Uloga vuka u biocenozu je da ‘čisti’ sve one jedinke koje imaju tzv. genetičku grešku. Psi su domestifikacijom malo modificirani i oni nemaju takve signale iz prirode. Zakon je rekao da pas mora biti pod nadzorom, brnjica to nije, ali povodac jeste”, pojasnio je.
Kako kaže, BiH kao država nije kulturološki svjesna šta znači pas i kolika je to odgovornost.
“Problem jeste u neprovođenju zakona, ali i u nedovoljno znanja o pasmini koja s nama dijeli ekološku nišu. Tako ljudi od rotvajlera mogu napraviti veliku mazu, a od maltezera ubicu da će vas izujedati u bilo kojem trenutku. Zato kažem da pasminski ne možemo ništa generalizovati jer je i pas kao i čovjek jedinka za sebe”, mišljenja je Šuta.
Sanja Bianculli, PR Dogs Trusta vjeruje da je problem u nedovoljnom provođenju zakona.
“Očito osnovni problem je neodgovornost, a jedino rješenje odgovornost ljudi. Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja zaista daje odlične okvire. Mi to jako često ponavljamo i dajemo konkretnu podršku da lokalne vlasti i institucije koje su odgovorne i provedu taj zakon. Dakle, problem je u tome što treba pojačati nadzor nad svim vlasnicima pasa kako se ne bi desile strašne situacije i istinski mi iz organizacije suosjećamo sa nedavnom žrtvom napada i nadamo se da je dobro”, navela je.
Bianculli je naglasila da se ipak ovaj problem ne treba sklanjati po strani i reagovati samo onda kada se desi neki nesretan slučaj tražeći brzo rješenje.
“Mi sada imamo sve preduslove među kojima je državna baza podataka, u nekim kantonima i registrovana skloništa sa kojima veterinarska inspekcija radi. Postoje elementi sistema koje je potrebno uvezati, a potrebno je vjerovatno i što više resursa da bi se vršio dobar nadzor. Tako da, ukoliko se vrši dobar nadzor što podrazumijeva to da su vlasnici pasa obavezni držati ih na povodcu, a za određene rase, zakon propisuje i brnjicu. To su osnovne stvari, a ti nadzori podrazumijevaju i odnos prema psu, a kada je riječ o lutalicama ovaj problem se može riješiti masovnom sterilizacijom i udomljavanjem”, pojasnila je Bianculli.
Elma Dizdarević, potpredsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo kazala da su roditelji zabrinuti zbog odlaska djece u škole.
“Djeca se uglavnom u grupama kreću i oko škole ima mnogo pasa lutalica, a mnogo sam čitala o tome da im psi uzimaju užinu. Također, boravak djece i u parkovima je limitiran, oni ne smiju tu sami boraviti zbog pasa lutalica. Mi nismo protiv životinja, ali smo za to da se zakon provodi, da se psi udomljavaju i da svaka osoba koja ima psa odgovara za njegov izlazak vani”, poručila je Dizdarević.
