Svako ometanje tokom vožnje može izazvati posljedice

Ključan faktor u procesima “manipulacije” senzornim informacijama, tj. informacijama koje dobijamo putem naših čula, kao što su vid i sluh, jeste pažnja. Ona predstavlja usmjerenost naše mentalne aktivnosti na jedne draži i zanemarivanje drugih, za koje procjenjujemo da nisu važne u tom trenutku. Kada se uzme u obzir činjenica da tokom vožnje na vozača djeluje veliki broj senzornih informacija, postaje jasno zašto je pažnja tako bitan faktor u saobraćaju.

Pažnja djeluje po principu reflektora jer omogućava najbržu obradu informacija koje su u fokusu reflektora, tj. najbolje osvijetljene. Međutim, pažnja je ograničenog kapaciteta, te je njena adekvatna distribucija nužna za optimalno i bezbjedno učestvovanje u saobraćaju. Najčešći distraktori u toku vožnje automobila su konzumiranje hrane i pića, paljenje cigarete, razgovor sa saputnikom, pa čak i slušanje sadržaja koji se emituju putem radio-prijemnika.

Veliki broj istraživanja posljednjih godina je usmjeren na ispitivanje efekta upotrebe mobilnih telefona tokom vožnje. Fizička manipulacija telefonom prilikom traženja kontakata ili pisanja poruka praćena je skretanjem pogleda i pomjeranjem prostorne pažnje s putanje kretanja. Vrijeme potrebno samo za usmjeravanje pogleda na telefon iznosi četvrtinu sekunde i isto toliko za vraćanje pogleda na put. Takvi kratki trenuci nepažnje mogu da dovedu do grešaka u vožnji, koje mogu imati nesagledive posljedice.

Čitanje ili pisanje poruke podrazumijeva veći broj “skokova oka” čime se i vrijeme nepažnje značajno produžava. Pretpostavimo da ste skrenuli pogled s puta na sadržaj na telefonu u trajanju od samo dva sekunda. Ako vozite brzinom od 60 km/h, za ta dva sekunda preći ćete više od 33 metra puta.

Rezultati su, takođe, pokazali da i sam razgovor putem telefona (čak i kada se koristi handsfree uređaj) utiče na smanjenje broja tačnih detekcija saobraćajnih znakova. Istraživači takve rezultate objašnjavaju kognitivnim ometanjem, jer mozak mora da obradi informacije koje dobija posredstvom telefona (auditivnim putem) i koje dobija putem čula vida (vizuelnim putem). Manipulisanje jednim informacijama odgađa obradu drugih, pri čemu i minimalno odgađanje narušava kontinuitet tog procesa.

Utvrđeno je da je tokom razgovora posredstvom telefona vrijeme reagovanja na uočene signale sporije u odnosu na situacije obavljanja “kognitivno manje zahtjevnih” aktivnosti, kao što je traženje radio-stanica. Kada se povećava složenost saobraćajne situacije, povećava se i opterećenost našeg perceptivnog i kognitivnog sistema, iz čega proizlazi da je potrebno voditi računa o relevantnim informacijama u saobraćaju (a to nije mobilni telefon) i usmjeriti pažnju na njih, kako bismo mogli adekvatno, sigurno i brzo reagovati.

Nezavisne novine