Sve jači utjecaj Izraela u regiji, šta to znači za BiH?

Odnosi Izraela sa zemljama Zapadnog Balkana posljednjih godina sve više izlaze iz okvira klasične diplomatije.

Kako tvrde mnogi vanjskopolitički analitičari, u prvi plan dolaze sigurnost, vojna tehnologija, cyber sektor, ekonomija, historijsko sjećanje i, sve izraženije, političko pozicioniranje prema sukobima na Bliskom istoku.

Beograd i Hag

Srbija je trenutno jedan od najvažnijih izraelskih partnera u regiji.

U aprilu 2026. Srbija i Izrael pokrenuli su strateški dijalog. Srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić tada je odnose dvije zemlje opisao kao “strateško partnerstvo”. U razgovorima s izraelskim zvaničnicima posebno je otvarano pitanje položaja Srba na Kosovu.

Saradnja se u međuvremenu proširila i na odbrambenu industriju. U Srbiji je 17. septembra 2026. godine otvorena fabrika za sklapanje izraelskih dronova, namijenjenih srbijanskoj vojsci, ali i izvozu u druge zemlje. Aleksandar Vučić, predsjednik nama susjedne zemlje, danas je najavio da će u narednom periodu biti otvorene još tri fabrike “izraelskih dronova” na teritoriju Srbije.

Dakle, Beograd i Tel Aviv grade odnos koji ima vrlo konkretne strateške, vojne i tehnološke elemente, analiziraju Vijesti.ba.

Srpski zvaničnici često govore i o “zajedničkoj istoriji stradanja”. Međutim, Izrael je na tu temu suzdržan. Izraelski zvaničnici često su proteklih mjeseci naglašavali “zahvalnost Srbiji za podršku nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine”, napomenimo, što je vlast Benjamina Netanyahu iskoristila da sravni sa zemljom i dijelom okupira “Pojas Gaze”. Radi ubistava i stradanja desetina hiljada nedužnih stanovnika Gaze Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu za Netanyahuom je 2024. godine raspisao i nalog za hapšenje.

Dodik sve češći gost

Kada je riječ o trenutnim odnosima Izraela sa zemljama Zapadnog Balkana posebna priča je Bosna i Hercegovina.

Naime, Izrael nema zavidne “veze” sa državom Bosnom i Hercegovinom. Naprotiv, posljednjih godina postaje očigledno da postoje velike razlike između Sarajeva i Banja Luke kada je u pitanju Netanyahuova administracija.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), sve je češći gost u Izraelu, a rukovodstvo entiteta Republika Srpska otvoreno njeguje veoma bliske političke odnose s Izraelom. Početkom septembra u Banjoj Luci tako je otvoreno i predstavništvo Izraelske privredne komore, uz prisustvo izraelske ambasadorice Galit Peleg i, naravno, Dodika.

Dodik je godinama gradio narativ o bliskosti Srba i Jevreja, posebno insistirajući “na historijskim iskustvima” stradanja dva naroda.

U isto vrijeme, Sarajevo je prema izraelskoj i politici Netanyahua, posebno zbog ratu u Gazi, opravdano (poput ogromne većine zemalja u cijelom svijetu), imalo znatno kritičniji stav. Ta razlika dodatno je otvorila pitanje koliko je izraelska politika prema Bosni i Hercegovini zapravo politika prema državi, a koliko prema pojedinim političkim strukturama unutar nje.

U cijeloj priči odnosa Tel Aviva prema Bosni i Hercegovini, zasigurno, utječe i strateški interes sa Vučićevom Srbijom, koja je kao i veliki dio javnosti u RS-u, uz državne počasti i veličanje nedavno sahranila Ratka Mladića, ratnog zločina koji je odslužio doživotnu kaznu u Hagu za genocid i zločine protiv čovječnosti u ratu u BiH 90-ih godina prošlog vijeka.

Na “dvije stolice”

Izrael u našoj regiji ima veoma dobre odnose i sa Albanijom.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova navodi da se odnosi dvije zemlje posebno razvijaju u ekonomiji, kulturi, poljoprivredi i cyber sigurnosti. Podcrtavaju i snažan historijski element, a to je “spašavanje Jevreja od nacističkog progona tokom Drugog svjetskog rata”.

Politička dimenzija odnosa s Tiranom postala je izuzetno vidljivom u januaru 2026. godine, kada je albanski premijer Edi Rama govorio u izraelskom Knessetu (Parlamentu). Izraelski vrh tada je javno govorio o Albaniji kao bliskom prijatelju Izraela.

To znači da na Balkanu postoje dvije vrlo različite, ali podjednako važne izraelske veze. Sa Srbijom i srpskim političkim strukturama s jedne strane, te Albanijom i albanskim političkim prostorom s druge.

I tu je situacija posebno zanimljiva.

Izrael je 2020. uspostavio diplomatske odnose s Kosovom, nakon sporazuma iz Washingtona, a Kosovo je potom otvorilo ambasadu u Jerusalemu. Istovremeno, Srbija i Izrael imaju sve dublje odnose, iako Beograd ne priznaje nezavisnost Kosova, i to je “rak rana” Beograda i Vučićevog režima.

Iz Tel Aviva sjede na “dvije stolice” pokušavajući balansirati u jednom od najosjetljivijih sporova na Balkanu. To pokazuje da se izraelska politika u regionu zasniva isključivo na vlastitom interesu.

Izrael posljednjih godina održava dobre odnose i sa Sjevernom Makedonijom. Parlamentarne delegacije dvije zemlje rade na jačanju saradnje, a izraelska strana posebno ističe podršku Skoplja Izraelu u međunarodnim forumima.

Crna Gora je, s druge strane, dio šireg zapadnobalkanskog prostora u kojem Izrael održava diplomatske i ekonomske veze, ali nema ni približno istu političku i sigurnosnu težinu odnosa kakvu danas ima sa Srbijom.

Zatopljenje s Janšom

Hrvatska je, također, važan izraelski partner.

Sa Zagrebom je potpisan memorandum o strateškom partnerstvu iz 2020. godine, a saradnja sa Izraelom obuhvata sigurnost, cyber sektor, zdravstvo, tehnologiju, privredu i druga područja. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova odnose s Izraelom opisuje kao “široko i dugoročno partnerstvo”.

Jasno je da ni hrvatski faktor ne može biti zanemaren kada se govori o izraelskom prisustvu u regionu, što je donedavno bio slučaj sa Slovenijom čija je Vlada bivšeg premijera Roberta Goloba, oštro kritikovala brutalne napade na Gazu, ali i priznala državu Palestinu u granicama iz 1967. godine.

Ipak, vraćanjem na vlast kontraverznog desničara Janeza Janše odnosi vlada Slovenije i Izraela itekako su zatoplili. Aktuelni premijer “dežele” blizak je sa Dodikom i Vučićem, posljednjim mjeseci, ispostavilo se, i sa Netanyahuom.

Po svemu sudeći, izraelsko prisustvo u našoj regiji jača. Tel Aviv ima partnere na gotovo svim stranama. Najbliži je, nesumnjivo, Beogradu. Najdalji Sarajevu.

Vijesti.ba