Sve manje djece u školama u BiH, za 10 godina broj je smanjen za čak 93.000!

Pridruži se Viber grupi 072info, do najvažnijih vijesti samo jednim klikom: KLIKNI OVDJE
MARKETING
Dozvoljeno preuzimanje dijela teksta uz obavezno navođenje i linkanje izvora odnosno da se kompletan tekst može pročitati na portalu “072info”.

Bosna i Hercegovina ima sve manje upisanih đaka u osnovnim i srednjim školama. Za deset godina broj djece u školskim klupama smanjen je za čak 93.000, što znači da je izgubljen skoro cijeli jedan grad. Dok se prosvjetari bore, demografi upozoravaju da je to samo vrh ledenog brijega.

Bijeljina je jedan od rijetkih gradova u Bosni i Hercegovini u kojem je u novu školsku godinu upisano više prvačića nego ranije. Dok prosjek izvlače gradske škole, statistika je surova prema seoskim, javlja BHRT.

– U novoj školskoj godini smo upisali 17 učenika u prvi razred, 12 u centralnu školu i pet u područno odjeljenje. Pored toga što imamo manji broj đaka za upis, u toku svake školske godine po nekoliko učenika prelazi u gradske škole, dešavaju se migracije iz sela prema gradu, ali i migracije prema inostranstvu, kaže Branka Stevanović, direktorica OŠ “Dositej Obradović” Suvo Polje.

ČITAJ JOŠ:  SPREMITE SE: Sutra nam stiže novi snijeg, jutro će biti izrazito hladno

Iako je broj upisanih đaka veći, nadležni kažu da su brojke samo privid i nema mnogo prostora za radovanje.

– Bijeljina jeste bogata narodom, ali taj narod se ne rađa, taj narod dolazi, dolazi iz drugih manjih jedinica lokalne samouprave, Vlasenica, Modriča, Sokolac, Han-pijesak, Bratunac, navodi Ljubica Mlađenović iz Odjeljenja za društvene djelatnosti Grada Bijeljina.

Stanje nije ništa bolje ni u ostatku Bosne i Hercegovine.

– Mi bilježimo pad broja učenika svake školske godine, ali imamo i situacije da bilježimo pad broja učenika i na kraju polugodišta. Taj trend se ponavlja, pa se broj učenika smanjio u zadnjih 15 godina, objašnjava direktor Pedagoškog zavoda Unsko-sanskog kantona Haris Smajić.

Manje djece u školama samo je vrh ledenog brijega i posljedica daleko dubljeg problema, smatraju demografi.

ČITAJ JOŠ:  BiH šalje spasioce i nudi pomoć za saniranje šteta od zemljotresa u Turskoj

– Mi od 2019. godine, evo završena je 2022. godina, imamo sve manji broj stanovnika. Broj rođenih u Bosni i Hercegovini pao je ispod 26.000 na godišnjem nivou, a samo poređenja radi, devedesetih godina je bilo 67.000 rođenih i time smo sve rekli, smatra demograf Stevo Pašalić.

Pored lošeg životnog standarda, sociolozi ističu da postoji cijeli spektar drugih razloga za pad stope nataliteta.

– U prošlosti smo bili mnogo siromašnije društvo, ali mnogo se više djece rađalo. Ja na pad nataliteta gledam kao na krizu tradicionalnog društva i tradicionalnih vrijednosti. Nije danas moderno imati više djece, prije svega, kaže sociolog Drago Vuković.

Iako na nivou entiteta, ali i lokalnih zajednica postoje određene mjere pronatalitetne politike, aktuelna situacija pokazuje da su one često samo simbolične, ali i da se njihov efekat ne prati.

ČITAJ JOŠ:  Bosanac pratio navigaciju pa se zaglavio sa skupocjenim Cadilacom: “Završio u minskom polju, bagerima ga izvlačili”

– To su mjere koje su, da kažem, samo formalne. Često, kada gledamo u praksi, vidimo da nema suštinskog pomaka, smatra Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

– U tom momentu se izbacilo nekoliko mjera, kao na švedski sto, i vi birajte šta ćete negdje uzeti. Naprosto, ja se ne slažem i ne ide tako. Mjere, objektivno, nisu dale rezultate, mišljenja je demograf Stevo Pašalić.

Projekcije demografa za naredni period nisu nimalo optimistične. Ipak, naši sagovornici slažu se oko jednog – sve je vezano za ekonomiju. Ukoliko se ne zaustavi odliv stanovništva i ne poboljša životni standard, škole će ostati potpuno prazne.

GODISNJICA
MARKETING