Sve manje oboljelih od tuberkuloze: Evo šta je doprinijelo padu u FBiH

Tuberkuloza (TB) je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis.

Najčešće zahvata pluća, ali može zahvatiti i druge organe kao što su limfni čvorovi, kosti, bubrezi ili mozak.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH podsjećaju da se tuberkuloza, kao bolest, u Federaciji BiH kontinuirano prati kroz sustav epidemiološkog nadzora.

Tuberkuloza je bolest koja je stalno prisutna u našoj populaciji, ali se posljednjih godina javlja rjeđe nego ranije.

U posljednjim godinama bilježi se pad učestalosti tuberkuloze, to se može povezati s unaprjeđenjem dijagnostike i liječenja, ali i s boljim životnim standardom i uvjetima života stanovništva.

Najveći broj oboljelih registrira se u starijim dobnim skupinama, posebno kod osoba starijih od 65 godina – navode za Fenu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, na Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze.

Naglašavaju da je ključna rana dijagnoza jer omogućava pravovremeno liječenje i sprječavanje širenja bolesti.

Tuberkuloza se liječi kombinacijom antibiotika, koji se uzimaju najmanje šest mjeseci ponekad i duže.

Tokom liječenja važno je redovno uzimati terapiju, dolaziti na kontrole te završiti cijeli terapijski ciklus.

Prekid terapije može dovesti do razvoja rezistentne tuberkuloze, koju je mnogo teže liječiti.

Mjere prevencije tuberkuloze uključuju rano prepoznavanje simptoma i javljanje liječniku, pravovremenu dijagnostiku i liječenje, praćenje kontakata oboljelih osoba, poboljšanje životnih i stambenih uslova te jačanje imunološkog sistema i općeg zdravlja – ističu iz Zavoda.

Tuberkuloza se prenosi zrakom (kapljičnim putem) kad osoba, koja ima aktivnu plućnu tuberkulozu, kašlje, kiše, govori i/li pljuje.

U tim situacijama bakterije se oslobađaju u zrak, a mogu ih udahnuti oni koji su nalaze u blizini te osobe.

Za infekciju je ponekad dovoljan vrlo mali broj bakterija.

Najčešći simptomi aktivne plućne tuberkuloze su dugotrajan kašalj (duže od 2–3 sedmice), iskašljavanje krvi ili sluzi, bol u prsima, povišena tjelesna temperatura, noćno znojenje, gubitak tjelesne težine, slabost i umor te gubitak apetita.

Stručnjaci upozoravaju da osoba može imati i latentnu tuberkulozu, kad je zaražena bakterijom, ali nema simptome i ne prenosi bolest.

Tuberkuloza se dijagnosticira kombinacijom više metoda i to rendgenska snimka pluća, mikrobiološki pregled sputuma (iskašljaja), molekularni testovi, kožni tuberkulinski test ili IGRA test.

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja tuberkuloze.

Datum je odabran u znak sjećanja na 24. mart 1882. godine, kad je njemački znanstvenik Robert Koch objavio otkriće bakterije koja uzrokuje tuberkulozu, time je postavljen temelj za razumijevanje, dijagnostiku i liječenje te bolesti.

Svjetska statistika pokazuje da svake godine oko 10 miliona ljudi oboli od tuberkuloze.

Unatoč tome što je riječ o bolesti koja se može spriječiti i izliječiti, od TB svake godine umre oko 1,5 miliona ljudi, to je čini vodećim uzrokom smrti među zaraznim bolestima u svijetu.