Sve opasnosti ugljenmonoksida: Kobni mogu biti začepljeni dimnjaci, neispravne ventilacije…

Trovanje ugljenmonoksidom uglavnom završi smrću, pogotovo kada se uzme u obzir da do nje dolazi vrlo brzo i neprimjetno. Upravo to, kako se sumnja, se u novogodišnjoj noći dogodilo i stradalim tinejdžerima kod Posušja. Hitne službe upozoravaju da su slične situacije česte upravo zbog toga što ovaj “tihi ubica” nema miris, okus ni boju. Do prekomjernog nakupljanja ugljenmonoksida može doći na razne načine, a smrtonosne koncentracije su neminovne, poručuju tehničari, kada se karakteristikama ovog gasa pridodaju još i nemar i neznanje čovjeka.

Karakteristike ugljenmonoksida

Trovanje ovim gasom je najčešće od svih trovanja s obzirom na neprimjetnost i brzinu djelovanja. Izvori su mu nepotpuno sagorijevanje goriva, upotreba drvenog uglja i prirodnog gasa u domaćinstvu i industriji, zatim motori s unutrašnjim sagorijevanjem i požari. Uzimajući u obzir izvore ovog gasa, opasnost vreba od generatora, ispušnih plinova automobila, začepljenih dimnjaka, neispravne ventilacije, otvorenog plamena u zatvorenoj prostoriji i slično.

Potencijalni izvori ugljen-monoksida u domaćinstvu

Kada ugljenmonoksid dođe u krvotok, stvara se karboksihemoglobin zbog kojeg kisik ne može da dođe do tkiva koja zatim odumiru. Postoje tri nivoa trovanja ugljenmonoksidom, a težina zavisi od koncentracije CO u zraku. Svega 0,04 posto ugljenmonoksida u prostoriji može biti smrtonosno ukoliko izloženost traje dovoljno dugo. Kada ugljenmonoksid preuzme kontrolu nad mioglobinom, nastaje drastičan gubitak snage i žrtva često pada paralizirana, usljed čega dolazi i do smrti. Pri koncentraciji iznad jedan posto ugljenmonoksid nas može onesvijestiti nakon nekoliko udaha, dok smrti nastupa nekoliko minuta nakon toga.

Simptomi trovanja se također mogu podijeliti na tri nivoa. Prvi je lako trovanje, prilikom čega osjetimo glavobolju, mučninu, povraćanje i vrtoglavicu. Da je riječ o ugljenmonoksidu možete prepoznati ukoliko vam se zdravstveno stanje popravi pri izlasku na svjež zrak. Srednje teško trovanje podrazumijeva bol u grudima, otežano razmišljanje, otežano i ubrzano disanje, zamagljen vid, ubrzan rad srca, nekoordinisane pokrete i otežan hod. Simptomi teškog trovanja su: ružičasta boja kože, stezanje u grudima, nepravilan i ubrzan rad srca, nepravilno disanje, pad krvnog pritiska, dezorijentiranost, grčevi u tijelu, rukama i nogama te na kraju koma kao najteži stepen poremećaja svijesti.

Kako spriječiti trovanje i postupiti u slučaju njega

U prostorijama gdje se loži i grije potrebno je redovno prozračavati prostorije, a bar jednom godišnje odžačar treba pregledati dimnjak, te plinske cijevi koje vode do radijatora. Preporučuje se redovno servisiranje kućanskih aparata na plin, a instalaciju bojlera, peći i drugih aparata koji mogu izazvati trovanje treba prepustiti profesionalcima. Automobil nipošto ne ostavljati upaljen u garaži i nikada ne paliti ugalj u zatvorenom prostoru, jer bi smrt mogla nastupiti za nekoliko minuta. Poželjno je i nabaviti detektor ugljenmonoksida, jer je to jedini način da se na vrijeme uoči prekomjerna koncentracija CO u zraku.

Projekt menadžer Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku Semin Petrović ističe da su provjere uređaja i instalacija najbitnije, ali da se na kraju sve ipak svodi na ljudski faktor.

“Stvari će krenuti po zlu ako ikako mogu, to je pravilo, stoga je kod ovakvih situacija najopasniji čovjek”, rekao je Petrović.

On potvrđuje da su nemar i neznanje najgora kombinacija kada je riječ o grijanju i instalaciji uređaja.

“Pogotovo se u manjim sredinama o tome ne vodi računa, ni o projektovanju objekata niti postavljanju uređaja u objekte, a odvođenje procesa sagorijevanja gasova je poseban problem. U Sarajevu je to dovedeno u red, inače bi i ovdje bilo puno gušenja, no vrše se kontrole i o svemu se vodi računa”, ističe on.

Osvrćući se na nesretni slučaj iz Posušja kada se u novogodišnjoj noći usljed ispuštanja ugljenmonoksida iz agregata za struju ugušilo osam mladih osoba, Petrović kaže da je nemar prilikom postavljanja agregata imao utjecaja.

“To je neko morao proračunati, neko je morao dokazati da će ispravno raditi ako se postavlja u takav prostor. Onda dolazimo i do pitanja dozvola – od dozvola za izgradnju do postavljanja tih uređaja”, kaže on i dodaje da su potrebne i godišnje kontrole sličnih uređaja kako bi se spriječili nesretni slučajevi.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE