Sve popularniji pojam na internetu: Ko je za tihi otkaz?

“Nedavno sam čuo za izraz ‘tihi otkaz’, koji označava situaciju u kojoj ne napuštate posao odmah, već se prestajete truditi na poslu. I dalje odrađujete svoje obaveze, ali mentalno više ne pristajete na kulturu užurbanosti da posao mora biti naš život”.

Kaže ovo Zaiad Khan, korisnik TikToka koji broji više od 10.000 pratilaca.

Clayton Farris, korisnik TikToka s 48.000 pratilaca, koji je nekoliko dana kasnije napisao objavu o ovom trendu, kaže u svom videu: “Ne stresiram se i ne kidam se iznutra na komadiće”, piše The New York Times.

Fraza je brzo postala uobičajena.

“Ako vaši saradnici daju ‘tihi otkaz’, evo šta to znači”, naslov je članka u The Wall Street Journalu od 12. augusta. The Guardian je napisao: “Tihi otkaz: zašto se proširilo puko odrađivanje minimuma na poslu”. Ovaj pojam je definiran i redefiniran. Za neke je to bio psihički odmak od posla. Za druge se radilo o neprihvaćanju dodatnog rada bez dodatne plaće.

Mnogi ljudi bili su zbunjeni. Zašto je potreban izraz da se opiše nešto tako obično kao što je odlazak na posao i obavljanje posla, čak i ako nije baš primjerno? Neki ljudi osjećaju satisfakciju zbog ovog trenda jer se nikad nisu trudili na poslu, a drugi su, pak, bili izloženi podozrivim pogledima jer zapravo vole biti uspješniji i raditi više.

Tu su i oni koji su zavidni – željeli bi da se mogu prepustiti tihom otkazu, ali misle da se nikada ne bi mogli izvući zbog svoje rase ili spola. Postoje i neka zanimanja koja to otežavaju. Naprimjer, ko želi da njegov ljekar ili nastavnik njegovog djeteta ide linijom manjeg otpora?

Gabrielle Judge (25), koja radi na odnosima s kupcima u jednoj tehnološkoj kompaniji i živi u Denveru, vidi kako se na društvenim mrežama govori o tihom otkazu bez obzira kako to utječe na druge.

– Neki ljudi tihi otkaz doživljavaju kao pasivno agresivno povlačenje, a to nije opcija za svakoga. Ne radi se uvijek o tebi. Ti si dio tima, ti si dio odjela – kaže ona.

Ipak, podržava komuniciranje do zdravih granica, sve dok se to radi odgovorno:

– Ja sam pristalica ravnoteže. Sve dok se posao obavlja i ne trebamo jedni druge, možemo raditi šta god želimo.

Alex Bauer (26), koja radi u skladištu knjiga u Appletonu u Wisconsinu, kaže da je njena prva pomisao kada je čula za tihi otkaz bila: “O Bože, to je za mene. Bilo je to nešto što sam prakticirala, ali dosad nisam imala naziv za to”.

Bauer je započela raditi prije četiri mjeseca. Odrađuje osmosatne smjene pet dana u sedmici. Odabrala je ovaj posao jer ne zahtijeva emocionalnu energiju.

– Ispunjava me dobiti listu stvari koje treba obaviti i označiti ih jednu po jednu. Volim go-go-go, ali nemam napade anksioznosti. Dobra sam u svom poslu, ali onda odem kući i ne razmišljam o tome – rekla je Alex, koja u slobodno vrijeme uređuje kratke priče.

Matt Spielman, autor knjige “Tačke promjene: Kako raditi i živjeti svrsishodno”, razumije zašto neki ljudi možda žele smanjiti teret posla:

– Ako je neko stvarno izgorio ili je na izmaku snaga ili ima ličnih problema, mislim da ima smisla smanjiti angažman s 10 na 7 ili 5.

Vjeruje da ova želja jača s radom na daljinu.

– S radom na daljinu puno je lakše osjećati se manje uključenim, manje dijelom tima, a direktorima je lakše raskinuti saradnju sa zaposlenicima i obrnuto. Manje je granica oko toga kad posao počinje i kad prestaje – rekao je Spielman.

Međutim, zabrinut je zbog ljudi koji se prepuštaju tihom otkazu kao načinu da se osvete firmi.

– Tihi otkaz djeluje pasivno agresivno. Ako neko izgara na poslu, o tome treba otvoreno razgovarati u oba smjera. Reći da ćeš odraditi apsolutni minimum jer na to imaš pravo ili zato što imaš problema, zapravo ne pomaže nikome – kaže on.

Spielman vjeruje da tihi otkaz sprječava ljude da pronađu poslove koje vole, koji im pružaju osjećaj smisla i pripadnosti.

– Radite četiri, pet, šest, ponekad i sedam dana u sedmici. Nema tužnije stvari nego potrošiti vrijeme pokušavajući ne uživati, ne biti angažiran i uzbuđen u poslu – zaključuje Spielman.