Sve što trebate znati o američkim izborima: Kako se bira i kad će rezultati

Screenshot 2 1559

Amerikanci danas biraju predsjednika u vjerovatno najzanimljivijim izborima u novijoj historiji. Građani s pravom glasa će odlučiti da li će dobiti novog šefa države Josepha Bidena i promijeniti kurs kojim zemlja ide ili će podrška ostati u rukama aktuelnog i kontroverznog Donalda Trumpa. Pred nama je dug dan komplikovanog procesa biranja. Počnimo redom. Amerika je konstituisana kao federalna predsjednička republika u kojoj šef države ujedno imenuje i vodi državnu vladu.

Također, predsjednik SAD-a ima ograničenu moć nad legislativnom granom vlasti, a koja dolazi do izražaja ukoliko njegova partija ima prevlast u oba doma Kongresa. Slično važi i u slučaju sudske vlasti.

Naravno, predsjednik je vrhovni komandant vojske te ima značajan utjecaj na određenje vanjske politike. Sve nabrojano pokazuje da je njegova moć znatno veća nego što je to slučaj s predsjednicima evropskih zemalja.

Sistem glasanja

Amerika je po svemu posebna unija, a ni proces glasanja nije izuzetak. Predsjednik se ne bira direktnim nego posrednim glasanjem, što je zaista specifično s obzirom na njegovu legalnu moć.

Naime, iako se kolokvijalno kaže da “Amerikanci biraju predsjednika”, oni zapravo biraju elektore svoje savezne države, koji na osnovu većine glasova predstavljaju izbor građana te države.

Broj pripadajućih elektora zavisi od broja stanovnika savezne države pa Kalifornija ima njih 55, dok malena Sjeverna Dakota ima samo tri.

Ukupan broj elektora je 538 i da bi kandidat postao predsjednik potrebno je da osvoji 270 elektora.

Ovaj sistem je nastao po osnivanju SAD-a u vrijeme kada glasanje u velikoj državi nije bilo praktično ni vjerodostojno. Zato su poznati elektori “nosili” glasove svoje savezne države u Washington kako bi se izbjegle malverzacije.

Danas ovaj sistem predstavlja teret i daje mogućnost da kandidat s većim brojem glasova zapravo izgubi izbore, što se desilo Hillary Clinton 2016. godine. Razlog je jednostavan – elektori (uglavnom) slušaju većinu u svojoj saveznoj državi, a većina može biti apsolutna, ali i 50% plus 1 glas, što otvara vrata velikom broju specifičnih glasova koji gube moć.

Prvi rezultati

Američke države su raspoređene u tri vremenske zone, tako da ćemo i rezultate dobijati u tri velika vala s pripadajućim manjim talasima zavisno od brzine brojanja.

Prvi rezultati doći će već u 1 sat po našem vremenu, a već u 2 sata dobit ćemo rezultate iz značajnih država kao što su Texas i Illinois. Rezultate iz New Yorka dobit ćemo u 3 ujutru, a iz države Ohio u 1:30. Pacifičke države poput Kalifornije objavit će rezultate u 6 sati ujutru.

Poseban problem ove godine je koronavirus zbog kojeg je veliki broj građana odlučio da glasanje obavi kod kuće, odnosno poštom. Brojanje tih glasova će početi sutra ujutru po našem vremenu nakon što počne zatvaranje biračkih mjesta, ali će ono ići znatno sporije od brojanja elektronskih glasova ili običnih glasačkih listića.

Zato postoji mogućnost da zbog kašnjenja u brojanju glasova američki predsjednik bude poznat satima ili čak danima nakon okončanja glasova.

Svakako, ulogu igra i više od 98 miliona građana koji su odlučili glasati prijevremeno, a što daje nadu da će rezultati današnjeg glasanja biti poznati tokom ranog jutra.

Podsjetimo, 2016. godine utrka između Hillary Clinton i Donalda Trumpa bila je i više nego tijesna, pa je ime novog predsjednika bilo poznato tek oko 7 ujutru po našem vremenu.

Nije sve na predsjedniku

Bitno je napomenuti da Amerikanci danas biraju delegate u oba doma parlamenta odnosno Kongresa. Biraju dio Senata, odnosno 33 slobodna mjesta za mandat do 2027. godine. Ovdje je šansa Demokratskoj partiji da preuzme moć odlučivanja od desno orijentisanih republikanaca.

Također, građani biraju i članove Predstavničkog doma u kojem Demokrate imaju prevlast od 2018. godine, što Republikancima daje šansu za preuzimanje moći, odnosno većine u domu.

Drugim riječima, pored Bidena i Trumpa, Amerikanci će izabrati cjelokupan politički zamah u naredne od dvije do četiri godine.

Klix

Prethodni članakFBiH naručila i 15.000 komercijalnih doza vakcina; dr. Jurić: Kasnimo, gripa stiže u drugoj polovini novembra
Sljedeći članakBiH: Policajac preminuo nakon 20 dana borbe sa koronavirusom