Portal 072info

Sve veći broj bračnih parova sa sterilitetom, hitno potreban zakon o vantjelesnoj oplodnji

Zvanična statistika pokazuje zabrinjavajuće podatke da se u Bosni i Hercegovini godišnje rodi 83 beba na 10.000 stanovnika, te prema natalitetu BiH zauzima posljednje mjesto u regionu. Ovaj alarmantan podatak govori da u Bosni i Hercegovini stopa nataliteta konstantno pada, piše bh. novinska agencija Patria.

Statistički podaci pokazuju da se u Srbiji svake godine rodi 90 beba na 10.000 stanovnika, a u Hrvatskoj 94.

 

Analizirajući demografska kretanja u Bosni i Hercegovini ustanovljen je drastičan pad nataliteta, prije svega u Republici Srpskoj pa i u Federaciji. Podaci za 2013. godinu pokazuju negativnu stopu prirodnog priraštaja u 8 od 10 kantona Federacije Bosne i Hercegovine, a situacija nije ništa bolja bila ni 2014. godine.

Ovi podaci ukazuju i na epidemiju steriliteta (infertiliteta) u BiH i postaje jasno da se bez konkretnih medicinskih, socijalnih i političkih koraka ova „kriza“ može produbiti. Neke procjene navode i da bi stanovništvo BiH moglo potpuno nestati između 2500. i 2600. godine, piše Patria.

U Bahceci Centru za neplodnost i vantjelesnu oplodnju u periodu od 1.6.2012. do 1.6.2014. godine napravljeno je istraživanje u kojem je učestvovalo 826 parova iz BiH kojima je postavljena dijagnoza bračnog steriliteta.

Infertilitet ili sterilitet ili neplodnost se definiše kao stanje nemogućnosti začeća nakon godinu dana nezaštićenih odnosa.

Međutim, osnovni razlog infertiliteta kod bračnih parova je kasnije stupanje u bračnu zajednicu i odlaganje prve trudnoće i rađanja. Najveća reproduktivna sposobnost i mogućnost zatrudnjivanja je između 20. i 24. godine života žene.

Statistički podaci govore da je u podjednakom procentu uzrok infertiliteta kod žena i muškaraca, a postoje i takvi slučajevi gdje je uzrok infertiliteta i kod oba partnera, dok se idiopatski ili neobjašnivi infertiliteta definiše kao stanje kod kojeg medicinskim pretragama nije moguće ustanoviti pravi uzrok infertiliteta.

Kao glavni faktori koji se povezuju s neplodnošću su tjelesna težina, pušenje i starosna dob, dok ostali faktori kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, psihološki stres, kofein i alkohol u manjoj ili većoj mjeri utječu na opće zdravlje, a samim tim i na reproduktivnu sposobnost.

Analizom ispitanica po starosnim skupinama ustanovljeno je da je najveći broj ispitanica pripadalo starosnoj skupini 36-39 godina i to ukupno 293 (35.47%), a zatim starosnoj skupini 30-35 godina 245 (29.66%). Po učestalosti na trećem mjestu su bile ispitanice iz starosne skupine ≥40 godina i to ukupno 179 (21.67%), a zatim starosna skupina 25-29 godina ukupno 98 ispitanica (11.86%).

U 42% (n=350) parova sa postavljenom dijagnozom bračnog steriliteta, ustanovljeno je da je u pitanju ženski sterilitet, u 36 % (n=294) u pitanju je bio muški sterilitet.

Kao uzrok steriliteta u oba partnera ustanovljeno je u 11% (n=92) parova, dok kod ostalih 11% parova nije postavljena nijedna dijagnoza te su pripadali grupi neobjašnjivog infertiliteta.

Najčešći uzrok steriliteta kod žena navodi se smanjena rezerva jajnih stanica (DOR) i to u 38.57% ispitanica. Ova je dijagnoza u direktnoj korelaciji sa starošću žene.

U muškom sterilitetu dominiraju problemi sa spermatogenezom (smanjeni broj i pokretljivost spermatozoida i problemi sa morfologijom spermatozoida), oligoasthenoteratoozospermia u 81.61% pacijenata.

Evropski parlament je 2008. godine upozorio na važnost liječenja neplodnosti. U saradnji sa Evropskim udruženjem za liječenje neplodnosti (ESHRE, Europian Society of Human Reproduction and Embriology), date su glavne smjernice u smanjenju ovog problema.

Glavne preporuke se odnose na stvaranje makroekonomskih uvjeta kojim bi se povećao natalitet, a i dostupnost dijagnostičkih i terapeutskh metoda za neplodne parove. Također se preporučuje da metode potpomognute oplodnje budu inkorporirane u populacijsku politiku svih zemalja.

No, BiH još uvijek nema Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji već je ova procedura različito riješena u entitetima FBiH i RS, dok se u FBiH sama procedura refundiranja troškova za vantjelesnu oplodnju razlikuje od kantona do kantona.

Podijelite članak