Sve više debelih plastičnih kesa u BiH, pola države ne plaća naknade

Nisu sve kese predmet Uredbe

Prema Uredbi, svi registrirani trgovci, trgovačke radnje, marketi, supermarketi, pekare, kiosci, apoteke ili prodavnice mješovite robe u FBiH dužni su plaćati naknadu za stavljanje u promet kesa “tregerica” čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona. S druge strane, plastične kese sa stijenkom debljine iznad 21 mikron i kese za refuzne ili rastresite materijale uopće nisu predmet Uredbe. Kako ne bi plaćali naknade, trgovci uglavnom koriste ove vrste plastičnih kesa koje, pritom, i dalje zagađuju okoliš.

“Pad broja kesa za izvještavanje i naplatu može se povezati sa odlukom trgovaca da dijelom pređu na plasične kese sa stjenkom debljine iznad 21 mikron, kao i povećanjem broja kesa za refuzne ili rastresite materijale. Smanjenje broja obveznika je dijelom posljedica izbjegavanje obaveze trgovaca da dostavljaju izvještaje i izvršavanja zakonske obaveze”, pojasnio nam je direktor Fonda za zaštitu okoliša Fuad Čibukčić.

Gdje ide novac od naplate

Fond za zaštitu okoliša FBiH u prve dvije godine postojanja Uredbe prikupio je 681.318 KM, od čega je 476.922, tačnije 70 posto u skladu sa Zakonom o Fondu, prebacio na račune kantona. Prikupljene 204.395 KM koje su ostale u Fondu, putem Javnog konkursa su dodijeljene za najbolje projekte iz različitih oblasti zaštite okoliša.

Fond svake godine nadležnoj inspekciji šalje izvještaj o rezultatima primjene i provođenja Uredbe, sa listom prijavljenih obveznika i količinom plastičnih kesa koje su stavljene u promet. Inspekcija ima nadležnost da napiše prekršajnu kaznu trgovcu koji je stavio u promet kese, a nije ih prijavio putem izvještaja.

“Prema Uredbi, inspekcija može provjeriti, ali Fond kontroliše da li su trgovci stavili u promet kese koje nisu prijavili. U Kantonu Sarajevo inspektori dosad nisu sankcionirali trgovce po tom osnovu”, kazala nam je Vildana Brdarić, glasnogovornica Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Prema podacima Fonda, u 2014. godini prijavljeno su ukupno 66.433.562 kese debljine do 20 mikrona koje su stavljene u promet, a u 2015. godini 43.316.153 kese.

Kesa za refuzne materijale, koje nisu predmet naplate naknada, u 2014. godini je prijavljeno 57.111.885 i u 2015. godini 39.014.920 kesa. Broj kesa koje su predmet naplate naknada od 0,05 KM po kesi u 2014. godini je iznosio 9.321.677 i u 2015. godini 4.301.233 kese.

Smanjen broj obveznika

Ukupan broj obveznika koji su dostavili svoje izvještaje u 2014. godini je 1.582, dok je u 2015. godini taj broj 749.

“Na kraju možemo zaključiti da je sam cilj Uredbe bio podizanje svijesti stanovništva koje je uvođenjem naplate ipak djelomično smanjilo konzumiranje kesa. Međutim, u konačnici ukupni broj kesa debljine od i iznad 20 mikrona plasiranih na tržište FBiH se iz godine u godinu povećava”, naglasio je Čibukčić za Klix.ba.

Jedan od razloga što se ne mogu utvrditi stvarni podaci o procentu kesa koje trgovci naplaćuju, ali ne i plaćaju naknadu, jeste i nepostojanje informacionog sistema upravljanja otpadom i sistemskog praćenja toka otpada.

Fond je prošle godine od Ministarstva okoliša i turizma FBiH tražio hitne izmjene Uredbe, tako da obavezu plaćanja naknade trgovci imaju i za stavljanje u promet tankih plastičnih kesa, ali Uredba još nije izmijenjena. Tako je već tri godine obveznicima omogućena manipulacija, a stvarni podaci o prodaji i finansijskoj koristi trgovaca od naplate plastičnh kesa nisu poznati.

Trgovci u RS-u ne plaćaju naknade

Trgovci u manjem bh. entitetu ne plaćaju nikakve naknade za stavljanje u promet plastičnih kesa. Uredba o naknadama za plastične kese tregerice paralelno je rađena u FBiH i RS-u, u saradnji sa Centrom civilnih inicijativa, ali vlasti u RS-u još nikada nisu usvojile Uredbu.

“Nismo imali podršku realnog sektora i Privredne komore koja je to smatrala uvođenjem još jednog parafiskalnog nameta u privredu. Jednostavno, mi smo odlučili da malo sačekamo. Osim toga, proizvođači koji postoje na teritoriji RS-a su tražili dodatna sredstva za promjenu tehnologija koje imaju”, kazali su nam iz Press službe Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.