Sve više ljudi u BiH dan počinje trčanjem: Ne možemo mijenjati društvo, ali možemo svoj život

Trčanje je, iz niza praktičnih razloga, najmasovniji hobi na svijetu već nekoliko decenija. Ukoliko krenete pretraživati ovaj sport ili hobi na internetu i društvenim mrežama, sigurno ćete brzo naići na brojne ljubitelje trčanja iz BiH, škole trčanja, organizatore maratona i polumaratona… Mi smo “pokucali na vrata” jednog od najpoznatijih nevladinih udruženja u našoj zemlji koje se bavi promocijom trčanja i zdravog načina života, Udruženja “Marathon”. Nailazimo na zanimljive ljude koji su sreću, zadovoljstvo, formu i ispušni ventil za stres pronašli u patikama na otvorenim stazama.

Neprestano raste popularnost trčanja

Sabina i Haris Jordamović, prvi bračni par iz BiH koji je istrčao maraton zajedno, kažu kako posljednjih godina snažno raste važnost rekreativnog trčanja.

“Trčanje se značajno populariziralo i u dijelovima svijeta gdje se mislilo da ne može biti popularnije, kao što su zapadna Evropa i SAD, a pogotovo u dijelovima svijeta gdje trčanje prije nije bilo masovan i društveno prihvaćen fenomen. Naš region je samo jedan od takvih primjera”, kazali su nam Jordamovići koji su treneri u Školi trčanja Klix.

Suosnivač Udruženja “Marathon” i trener u Školi trčanja Klix Erol Mujanović, koji već od 2002. godine radi na popularizaciji rekreativnog trčanja u BiH, kaže kako je trend trčanja u našoj zemlji primjetan posljednje tri godine.

“Sve je više rekreativnih trkača u BiH, bilo da govorimo o broju učesnika na trkama ili o polaznicima Škole trčanja Klix kojih je bilo 15 prije četiri godine, a sad 200. Imamo razvoj trendova i kad su drugi sportovi u pitanju, a posebno me raduje što su ljudi shvatili da ako ne mogu odmah promijeniti društvo u kojem žive, onda mogu promijeniti i uljepšati vlastite živote, što putem rekreativnog trčanja dolazi gotovo odmah kroz putovanja, druženja, odličnu formu i eliminisanje stresa i viška kilograma”, ističe Mujanović.

Dok ćemo svakodnevno sve više ljudi vidjeti kako trče po gradskim šetalištima, parkovima i obližnjim izletištima, sve je manje bh. profesionalnih trkača na velikim međunarodnim takmičenjima. Mujanović nam govori kako je pozicija profesionalnih trkača iz BiH u regiji “ravna nuli”, što je proporcionalno nivou ulaganja u ovaj sport.

“Ako poredite Srbiju, Hrvatsku i BiH, na takmičenjima smo uvijek na dnu ljestvice, što je evidentno i po broju neosvojenih medalja u atletici. Zbog takve situacije u BiH mnogo talenata nikada ne dobiju pravu šansu ili su primorani razvijati se u inostranstvu da bi postigli rezultate. Iznimke postoje ali su vrlo rijetke jer za razvoj sporta, kao i bilo koje druge oblasti, cijeli sistem i infrastruktura moraju postojati i biti podrška u razvoju profesionalca koji ima potencijal da dosegne svjetski nivo”, pojašnjava Mujanović.

S druge strane, rekreativno trčanje u BiH potpuno se ravnopravno nosi s razvojem rekreativnog trčanja u regionu. Iako se, na primjer, Sarajevo ne može porediti sa Zagrebom i Beogradom po broju stanovnika, može se pohvaliti velikim brojem ljubitelja trčanja. Pored glavnog grada, trčanje postaje hobi sve većem broju stanovnika i u drugim bh. gradovima.

Razvija se svijest o trčanju u BiH

Prvi ironman u BiH i trener u Školi trčanja Klix Tomislav Cvitanušić čovjek je kojeg je trčanje uvijek tjeralo na napravi nešto više. Kako je često isticao, osjećaj pozitivne energije nakon bavljenja sportom ništa ne može zamijeniti.

Pitali smo Cvitanušića koliko su gradovi u BiH pogodni za trčanje na otvorenom.

“Zavisi kako koji grad, ali generalno pogodnost trčanja na otvorenom je tek u povoju. Infrastruktura grada reflektuje način razmišljanja donosioca odluka i svijest o trčanju se u našoj zemlji tek razvija, ali napreduje. Od pasa lutalica pa do nestašice vode, izazova je u proteklom periodu bilo mnogo kada govorimo o trčanju na otvorenom. Međutim, kada su tu snaga, volja i želja da se trening odradi, svejedno je za sve ostalo, od vremenskih uslova pa nadalje. Idealni uslovi kod nas svakako ne postoje”, rekao nam je Cvitanušić te ljubiteljima trčanja u Sarajevu preporučio da mogu “pocijepati patike” na Vilsonovom šetalištu, Darivi, Velikoj Aleji, Vrelu Bosne, kao i centru Safet Zajko u općini Novi Grad.

Razvojem tehnologije, mobiteli su danas postali poput trenera za trčanje. Razne aplikacije čine trčanje zabavnijim i dodato motiviraju svakog trkača. S tim se slaže i Selma Kukić, prva i najbrža žena iz BiH koja je završila Ironman triatlon.

“Aplikacije su korisne za sve koji žele pratiti napredak, ali ako je neko lijen aplikacija ga sigurno neće natjerati da trči. Glavne motivacije trkača su da budu u formi, trče u društvu, dobro se zabave i putuju, potroše višak kalorija te eliminišu stres. Psihofizički benefiti su brojni i dolaze već nakon samo nekoliko treninga”, kaže Kukić.

Žene spremnije na odricanja

Ova bh. triatlonka jedan je od uzora mnogim damama koje su odlučile početi trčati nakon njenog uspjeha. Inače, kako nam je rekao suosnivač “Marathona” Franjo Šola, žene su prisutnije u grupnom trčanju, što je slučaj i u Školi trčanja Klix .

“Žene su generalno mnogo svjesnije, savjesnije i spremnije na odricanja u smislu, na primjer, prilagodbe ishrane bavljenju sportom. U rekreativnom trčanju u BiH, gdje i dalje dominiraju muškarci, rast udjela pripadnica ljepšeg spola je mnogo brži i u periodu od proteklih deset godina je porastao sa samo nekoliko posto učesnica na gotovo 35 ili 40 posto. Identičan fenomen i statističke pokazatelje dobivate i ako analizirate strukturu učesnika i učesnica Sarajevskog polumaratona, a za tri do četiri godine taj će omjer biti sigurno 50-50 posto. Potom se može očekivati da pređe u korist žena”, smatra Šola.

Jedna od onih koja prije odlaska na posao zagrije i duh i tijelo trčanjem na otvorenom je Jelena Hadžiosmanović. Ova rekreativna trkačica kaže kako se svi ljudi u njenom okruženju bave trčanjem ili drugim sportovima.

“Svi najčešće treniraju upravo prije posla, kad god je to moguće, a sve veće teretane i fitness centri otvaraju vrata od 6 ili 7 sati ujutro gdje je ‘prva smjena’ izuzetno posjećena. Radi se o velikom broju ljudi koji su odlučili da upražnjavaju sport prije svih obaveza koje ih čekaju u ispunjenom poslovnom ili porodičnom danu”, rekla nam je Hadžiosmanović.

Nakon brojnih pozitivnih priča i iskustava o ljepoti bavljenja trčanjem, oni koji žele unaprijediti zdravlje, fizički i mentalno, sigurno bi trebali razmisliti o ovoj sportskoj aktivnosti. Sigurno je kako će se broj trkača u BiH nastaviti povećavati idućih godina, a oni koji još nisu pronašli svoju antistres terapiju, mogli bi već sutra krenuti u prvu avanturu ove najjednostavnije sportske aktivnosti te tako biti primjer onima koji će potrčati poslije njih.

Klix.ba