Sve više mladih jeftino kupuje lake droge

Kada je u pitanju prisustvo droga na ulicama, stanje je više nego alarmantno. Crvene lampice i alarmi su se popalili, ali i ugasili, upozorava Irfan Kalić iz Novog Pazara (Srbija). Radi se o čovjeku koji je i sam bio ovisnik, a koji se davno uspio skinuti sa droga u terapijskoj zajednici u Kaknju, te kasnije posvetiti ovom problemu koji u društvu sve više uzima danak.

Nema teških i lakih, sve su droge.

Poremećaji

– Zbog kategorizacije i podjele na teške i lake droge, ispada da sada više nemamo narkomana, ali imamo osobe koje zloupotrebljavaju lake droge. Istina, ne znam ni sam kako bih nazvao takve osobe. To nisu ni narkomani ni narkofili, mi nemamo ime za njih, ali imamo sigurno osobe sa problemom. A najgore od svega što je to sama omladina, kazuje nam Kalić i objašnjava da se radi o tzv. brzim drogama, speedu, extasyju, amfetaminima.

Sve je manje heroina u prometu

Narkomani su, kako smatraju po tim podjelama, oni koji koriste heroin. A oni koji su, kaže Kalić, koristili heroin, uglavnom su se skinuli ili su na robiji ili dva metra pod zemljom. A među omladinom je zavladalo korištenje tih tzv. lakih droga, do kojih je lakše doći i koje su jeftinije.

– Vjerujte da je ovo strašno. Prije je ta granica korisnika droga, ovisnika, bila viša, sada je ona pomjerena na djecu koja se tek trebaju razvijati, na djecu uzrasta 16-17 godina. Koristeći ove brze droge, dovode se u status osoba sa mentalnim poremećajima. Korištenjem ovih opijata im pada IQ, šteta na mozgu je nepopravljiva, a propadaju bubrezi, jetra i neki drugi organi. Koncentracija svega ostalog u tim drogama je zabrinjavajuća. Ne znam više šta se ne stavlja u te droge. Tako u suštini umjesto pravih droga tu budu prljavi speed, prljavi kokain i drugo, ističe Kalić.

Za te droge kaže da same dolaze do potencijalnih korisnika na ulici, u školi… Jer, u svakom društvu nađe se neko ko je imao kontakt sa tim brzim drogama.

– Vjerovali ili ne, prema podacima kojim raspolažemo, 80 posto mladih je nešto probalo. Neki su nastavili, neki odustali od toga, neki shvatili da je to zlo. Ući u odjeljenje bilo koje srednje škole na prostoru Srbije i Bosne i Hercegovine i uraditi neki narkotest pokazalo bi ono o čemu govorim. U svakom odjeljenju ima neko ko je prešao sa faze narkofila u narkomana.

Doduše, ne bi bilo loše ni uraditi testove na droge kod nastavnika, da vidimo ima li ovisnika koji kao takvi vode našu djecu u školama. Jer, oni najviše vremena provode sa djecom i ako ne mogu da vide promjenu na ovisniku školarcu, onda ne treba ni da rade taj posao, objašnjava Kalić.Pratimo “trendove”

Bilo kako bilo, svakodnevno uzimanje opijata dovodi do teških posljedica. A teške droge su nazvali tako jer dovode za kratko vrijeme do zavisnosti. Za zapadnim zemljama, kada su droge u pitanju, Srbija i Bosna i Hercegovina, veli Kalić, ne zaostaju. Nažalost, pratimo u ovome svjetske trendove.

– Razlike u Srbiji i Bosni baš i nema. Radio sam i sa jednima i sa drugima, sve je to ublizu. Sve je manje korisnika na heroinu, a sve više onih koji koriste te brze droge. Smanjuje se starosna granica konzumenata. Već je to dobacilo do osnovne škole, sedmih i osmih razreda, upozorava Irfan Kalić.

Oslobođenje