Svi ih pijemo, a mnogi nas čine sve bolesnijima

Svi ih pijemo, a mnogi nas čine sve bolesnijima
Nakon dvadeset godina istraživanja, objavljeni su rezultati znanstvenika s britanskog Sveučilišta u Cardiffu, prema kojima je dokazano da svaki deseti prepisani antibiotici – ne djeluju. Ovo povećava broj nedjelotvornih antibiotika, čija se brojka neprestano povećava.

Posljednjih 20 godina sve je veći broj bakterija otpornih na antibiotike, te je Svjetska zdravstvena organizacija to proglasila gorućim problemom današnjice. No unatoč tome, liječnici primarne zdravstvene zaštite rijetko izvještavaju o problemima s antibioticima u svojim ordinacijama. 

“I liječnici opće prakse kao i javnost smatraju da je problem otpornosti na anibiotike nešto s čime se pacijenti susreću u bolnici, no nitko dosad nije proučavao kakva je situacija izvan bolnice”, izvještava tim istražitelja iz Cardiffa. Oni su upravo iz tog razloga proučavali otpornost na antibiotike koje su propisali liječnici primarne zdravstvene zaštite, te su istaknuli da je Velika Britanija jedna od rijetkih država u kojoj je uopće moguće provesti takvo istraživanje. 

Podaci izvađeni iz baze istraživanja kliničke prakse, mjesta na kojem su pohranjeni zapisi o više od 14 milijuna ljudi, sadržavali su rad 700 liječnika opće prakse. Ekipa iz Cardiffa analizirala je podatke iz razdoblja od 1991. godine do 2012., a usredotočili su se na četiri najčešće vrste infekcija: gornjih dišnih puteva, donjih dišnih puteva, kože i mekog tkiva, te upale srednjeg uha. 

Rezultati su pokazali da raste neuspješnost tretmana antibiotika, pa je od 13.9% propalih slučajeva 1991. godine, 2012. neuspješnost antibiotika u liječenju narasla na 15.5%. Najmanje su uspješni bili antibiotici koji su trebali izliječiti bronhitis, upalu pluća i druge upale donjih dišnih puteva, koji su se neuspješnima pokazali u čak 35% slučajeva. 

Tijekom istraživanja, najmanje djelotvornima su se pokazali često prepisivani amoksicilin, penicilin i flukloksacilin. No još je gore stanje s antibioticima koji se obično ne prepisuju kao prvi izbor, jer primjerice trimetoprim, kojim se liječe gornji dišni putevi, neuspješan se pokazao u čak 40% slučajeva. 

Autor istraživanja, prof. Craig Currie smatra da postoji čvrsta veza između sve češće neuspješnosti liječenjem antibioticima i povećanim prepisivanjem antibiotika. A najčešće su se antibiotici pokazali nedjelotvornim kad nisu bili prvi izbor liječnika. 

A uz to što se ‘kljukanjem’ antibioticima oslabljuje imunitet, ljudi postaju sve neotporniji na njih, što pak predstavlja globalnu prijetnju javnom zdravstvu.

cafe.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE