Svi nas lažu još od 2014.

Kantonalna uprava Civilne zaštite (KUCZ) i Vlada Zeničko-dobojskog kantona, ali i viši nivoi vlasti, moraju hitno da djeluju na područjima općine Maglaj, nedavno pogođenim poplavama. Očekujem da se pomoć konkretizuje na terenu, poručuje svima (ne)nadležnim načelnik Maglaja Mirsad Mahmutagić.

Prirodne katastrofe dođu i prođu, ostaju ljudi. Čekaju da im se pomogne. Ali, u vrzinom kolu birokratije pomoći niotkud, narod pati i ispašta, bio bi ovo u najkraćem novinarski zaključak nakon obilaska dijelova Maglaja pogođenih prije bezmalo mjesec novim poplavama. Uz naravno dodatak da su ljudi na terenu ogorčeni na sve (ne)nadležne i pusta nerealizovana obećanja viših nivoa vlasti.

Aida Krpić sa unučicom Adinom, Hedija Husukić i Behija Mehinagić/Muhamed Tunović

Ista priča

Obilazimo ponovo zaselak Bajrići u naselju Jablanica, gdje je srušen most, a pomoć obećana. Pet kuća. Sve je isto kao prije 25 dana, i dalje se prelazi preko improvizovanih greda. Jedva prelazimo balvan da se ne strmeknemo u rijeku.

Ovo područje ekipa Oslobođenja, prije mjesec, obišla je nakon poplave sama, ali i sa delegacijom Vlade ZDK-a i KUCZ-a. Tada su svi obećali hitnu pomoć. Premijer Miralem Galijašević je kazao da će se most hitno popraviti, biti prioritet. Jer im je objašnjeno da je najvažnije da se most napravi kako bi djeca mogla u školu, bolesni doktoru.

– Majka, je l’ iko pomogao ovdje? Dolazili su premijer, ministri, ovi-oni, rekli da će biti most. Je l’ iko pomogao, pitamo staricu Behiju Mehinagić.

– Nema ništa. Dođoše, odoše. I opet čekaj, nema ništa. Niko ništa ne pomaže. Čekaj novi belaj. Teško nama ovdje, odgovara osamdesettrogodišnja Behija Mehinagić dok sjedi na štokrli i drhtulji k’o list na vjetru.

Hedija Husukić (45) dodaje: “Valjda će nam pomoći, nešto uraditi da se više ne patimo. Dolazili su, slikali, snimali. Od 2014. godine nam je ovako. Mi se patimo. Ne možemo ništa učiniti. Treba bageri da rade. Evo, vidite i sami na što liči. Shvatam situaciju kako je. Znam da nismo jedini, al’ eto da makar hoće početi nešto da rade. Mi smo baš sada bili prioritet, mi ovo čekamo od 2014. godine, al’ niko ništa.”

/Muhamed Tunović

Razgovaramo i sa Ajkom Krpić koja drži unučicu Adinu.

– Ne idem nikuda. Ni doktoru, trebam otići, al’ ne idem, ne smijem prići. Ništa, sjedim kod kuće, patim. Strah me je za unučad, za sve, za ovu staru ženu. Ima i čovjek invalid tamo. Sjedi kod kuće i gledaj kad će opet naići (belaj, op. a). Čim počnu kiše, eto rijeke odatle. Sve je u mene odnijelo, plastenike, sve. Ne mogu bager poslati da tri sata radi, da nam rijeku napravi i da ponovo ne bude poplava. Nema bagera. Ako padne nova kiša, novi belaj. Čim bude padala dva sata, gotovo, odmah će rijeka biti ‘vamo preko njive. Navikli smo plivati ovdje, priča nam Ajka.

U MZ Jablanica-Trnovac nema mosta, a priča ista. Prelazimo rijeku preko daske. Jedna od mještanki koja živi sama sa kćerkicom ogorčena kazuje: “Svi lažu. Ne trebaju mi praviti ništa, sama ću. Čekam od 2014, ali…”

Minulog petka, prijepodne, razgovarali smo i sa Miralemom Galijaševićem, premijerom ZDK-a, uz napomenu da ćemo poslije toga ponovo obići narod na terenu.

Nova kiša donijela bi i nove poplave/Muhamed Tunović

Podsjećamo ga da je nakon posljednjih katastrofalnih poplava pozvao u pomoć sve koji mogu, pa i više nivoe vlasti cijele države da se uključe, te pitamo šta je poduzela Vlada ZDK-a.

– Dakle, poslije ovih poplava u dijelu Maglaja, Usore i Tešnja, mi smo tražili od općina da nam dostave pregled šteta koje su nastale i mogućih djelovanja kako bismo mogli reagovati. Od Općine Maglaj smo dobili dopis u kome se navodi da su nastale štete 2,2 miliona KM, to smo razmatrali sa CZ-om ZDK-a, gdje smo vidjeli koja su raspoloživa sredstva da ih planiramo za te pojedine općine. Tražili smo povratno od Općine Maglaj da nam taj iznos od 2,2 miliona, da tako kažem, definiše i kaže koji su to projekti te da onda odredi prioritete u okviru kojih bismo djelovali koliko možemo. Očekujemo od Općine da nam da konkretne projekte, njihov premjer i da nam da prioritete projekata koje želi da se rade, ističe Galijašević.

Mještani su ostali i bez plastenika/Muhamed Tunović

Na pitanje kada bi se pomoć mogla očekivati na terenu, premijer odgovara: “Zavisi od tih njihovih papira, saznaćete od njih.”

Sa načelnikom Maglaja Mahmutagićem razgovaramo istoga dana, koji sat kasnije. On nam također pojašnjava da su svi potrebni papiri dostavljeni prije sedam dana. A pomoći niotkud i ni od koga.

– Poplava je bila sa 4. na 5. maj. Nakon toga sam, između ostalih, obišao i sa premijerom Galijaševićem teren, pogledali smo sve šta se izdešavalo i rekli da ćemo brzo reagovati, da općinske službe naprave procjenu štete. Imali smo preliminarnu procjenu štete 2,5 miliona KM, od kojih je oko dva miliona bila šteta na putnoj infrastrukturi. Mi smo (Općina Maglaj, op. a) nakon preliminarne procjene štete napravili i izvještaj o nastalim štetama. Poslije toga sam ponovo razgovarao sa premijerom Galijaševićem i zamolio ga da hitno interveniše(mo). Razgovarao sam i sa direktorom KUCZ-a Džavidom Aličićem i na osnovu tog dogovora smo mi 25. maja u 15.02 sati e-mailom poslali izvještaj o pričinjenim štetama uz napomenu da će konačan izvještaj dobiti nakon usvajanja na sjednici Općinskog vijeća, kaže načelnik, te ponovo naglašava kako je preostalo da samo Vijeće verifikuje već utvrđeno stanje, sve sa premjerom radova, lokacijama i količinama materijala.

Odgovor ministra

– Pored premijera Galijaševića i direktora Aličića, imao sam kontakt i sa direktorom Federalne uprave CZ-a, gospodinom Solakom. Prema uputama, s obzirom na to da su ovdje bili predstavnici FUCZ-a, iskoordinirali smo na koji način ćemo poslati i njima dopis, šta ćemo tražiti. I obećana su ona prva interventna, da kažem minorna sredstva u odnosu na nastalu štetu, nekih 20.000 KM. Ali nisu došla ni ona i pojašnjenje je, dakle, da će FUCZ praktično djelovati nakon što KUCZ iscrpi sve svoje mogućnosti, rezigniran je Mahmutagić.

/Muhamed Tunović

Još jednom naglašava da su štete 2.336.000 KM i da je sve upućeno zvanično 25. maja u 15.02 sati na mail KUCZ-a.

Kako je i u maju za Oslobođenje rekao da je sistem trom, da se još nisu sanirale i otklonile posljedice iz 2014. godine, a kamoli prevenirale, pitamo načelnika šta može biti rješenje.

– Pa, očigledno je da sistem treba mijenjati. Evo, ja još jednom pozivam sve da pomoć konkretizujemo i realizujemo na terenu. Pozivam, naravno i više nivoe vlasti, od FUCZ-a do nadležnih ministarstava. Moram reći da smo se obratili svim nivoima vlasti, da smo se obratili premijerima, da smo se obratili ministrima i evo da ne prozivam nikoga javno, ali smo dobili odgovor jednog od ministarstava da oni u skladu sa zakonom ne mogu davati donacije, zaključuje načelnik.

Oslobođenje.ba